U Hrvatskoj trenutačno radi oko 101 300 stranih radnika, no državna politika njihovog zapošljavanja naglo se mijenja. U iduća dva tjedna na snagu stupaju stroža pravila koja bi, prema procjenama poslodavaca i agencija, mogla potpuno promijeniti dosadašnji ritam „masovnog uvoza” radne snage.
• Obvezno učenje hrvatskog jezika – svi novi radnici morat će položiti osnovnu razinu jezika. • Poslodavci će imati zakonsku obvezu osigurati „kvalitetan smještaj”. • Nova procedura dobivanja radnih dozvola produljila se na ukupno šest do devet mjeseci. • Dozvole se izdaju na tri godine, ali uz strožu kontrolu tvrtki i agencija.
„Od dana kad ste aplicirali stranog radnika vi ste pozitivno mišljenje dobivali u tri do pet dana. Sad se to uvećalo na mjesec-dva, a radnu dozvolu čekate još tri mjeseca”, opisuje Ivan Crnov, suvlasnik agencije specijalizirane za Nepalce. Njegov uvoz radnika pao je, kaže, 30 do 40 posto.
Država filtrira i samu posredničku mrežu. Minimalni godišnji promet mora premašiti 10 000 eura, obvezne su zadužnice, a tek tvrtka starija od godinu dana smije podnijeti zahtjev. U 11 agencija otkriven je rad „na crno”, zbog čega im je zabranjen daljnji uvoz radnika. „Postrožili smo uvjete; ozbiljni nemaju problema. Godinu na godinu bilježimo 60 posto manje novih agencija i 50 posto manje zahtjeva”, navodi državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš.
Najbrojniji su i dalje radnici iz BiH i Srbije, no visoko mjesto drže Nepal, Filipini i Indija. Počasni konzul Filipina Davor Štern podsjeća da je broj Filipinaca u Hrvatskoj u 30 godina skočio s 17 na 17 000: „Odlični su u hotelijerstvu i turizmu, a mogli bi raditi i u sustavu skrbi za starije, ali za to moraju znati hrvatski.”
Jezična obuka već se provodi. Kroz zagrebačku ustanovu „Vaš Kod” prošlo je 300 polaznika iz Nepala, Indije, Bangladeša, Pakistana i Uzbekistana. „Glagoli i akcenti zadavaju najviše muke onima koji su tek stigli, no motivacija je visoka”, kaže suvlasnik Hrvoje Matuš.
Prva konkretna provjera novih pravila stiže prije sezone 2026., osobito u građevini i turizmu, sektorima najviše ovisnima o uvozu radne snage.