Premda državni tajnik Domagoj Mikulić tvrdi da Nacionalna razvojna strategija do 2030. „donosi stabilnost, rast i napredak za sve građane“, oporbeni zastupnici poručuju kako prikazani rezultati „nemaju veze“ sa svakodnevicom većine stanovnika.
Mikulić je u Hrvatskom saboru iznio Godišnje izvješće za 2024. i naglasio:
- gospodarski rast od 3,8 % – iznad prosjeka europodručja;
- proračunski manjak 1,9 % BDP-a, uz pad javnog duga na 57,4 % BDP-a;
- BDP po stanovniku (paritet kupovne moći) na 78 % prosjeka EU, čime je cilj za 2030. premašen sedam godina ranije;
- skok Hrvatske na 51. mjesto ljestvice globalne konkurentnosti (sa 61. mjesta 2021.);
- stopa zaposlenosti 73,6 % i trend koji, tvrdi, vodi prema ranijem dosezanju cilja od 75 %;
- porast povjerenja građana u javne institucije na 53 % prema Eurobarometru;
- završnu fazu pristupanja OECD-u kroz sudjelovanje u 19 od 25 odbora.
Upozorio je, međutim, da i dalje postoje izazovi u demografiji, produktivnosti, zdravstvu i regionalnim nejednakostima, ali dodao da „Vlada o tome ne šuti“.
Oporba je odgovorila da službeni podaci ne odražavaju realno stanje u društvu i gospodarstvu, navodeći rast troškova života i iseljavanje kao protuargument navodnom napretku. Prema njihovu tumačenju, statistike kojima se Vlada hvali ne vide se u novčanicima građana, pa najavljene brojke smatraju uljepšanom slikom stvarnosti.
Sukob dviju strana pokazuje da će borba oko interpretacije ekonomskih pokazatelja obilježiti i nastavak rasprave o ostvarivanju ciljeva Strategije do 2030., uključujući pitanje koliko se nominalni rast zaista pretače u bolji standard prosječnog kućanstva.