Samo četiri od deset stranih radnika u Zagrebu prijavilo se kod obiteljskog liječnika, pokazalo je najnovije istraživanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. U jednogodišnjem programu anketirano je 491 radnika – 102 žene i 372 muškarca, većinom iz Nepala, Filipina i Indije, prosječne dobi 30 godina, a više od polovice ispitanih ima visoku stručnu spremu.
Ravnatelj zavoda Branko Kolarić ocijenio je poduzete gradske mjere nedovoljnima. „Treba omogućiti da se strane radnike pregleda prilikom ulaska u zemlju i da se cijepe protiv svega kao i naše stanovništvo”, istaknuo je, upozorivši na rast broja slučajeva tuberkuloze u Hrvatskoj. Pojedinačna pojava lepre, dodao je, „epidemiološki je beznačajna, ali može dovesti do nepotrebne stigmatizacije”.
Na potrebu cjelovitog pristupa upozorio je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Najavio je izmjene propisa kojima će se uvesti obvezni zdravstveni pregledi prilikom dolaska te pri produljenju dozvola boravka, budući da „uvjeti u kojima strani radnici dolaze i rade često predstavljaju izazov za zdravstveni sustav”.
Voditelj programa Dinko Štajduhar upozorio je na rasprostranjene predrasude i diskriminaciju migranata. Program se stoga širi i na škole jer su, kaže, strani dostavljači često meta nasilja djece i tinejdžera, što se u Zagrebu događa „u prosjeku jednom do dva puta tjedno”.
Epidemiologinja Ivana Kolčić dodala je da je istraživanje, osim dostupnosti zdravstvene zaštite, obuhvatilo i radne uvjete, kvalitetu života te mentalno zdravlje ispitanika.
Nalazi su, zaključuju stručnjaci, jasan signal da zdravstveni i socijalni sustav moraju brže i koordiniranije reagirati kako bi se stranim radnicima osigurala osnovna medicinska skrb, spriječila širenja zaraznih bolesti i smanjila stigma kojoj su izloženi.