Hrvatska nogometna liga nikada nije bila šarenija. Na početku nove sezone među 318 registriranih igrača čak je 128 stranaca – udio im je dosegnuo okruglih 40 posto, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 109.
• Rekordan broj zemalja: u HNL-u je zastupljeno 46 država. Najviše nogometaša stiže iz Bosne i Hercegovine (16), slijedi Španjolska (11), a samo ovoga ljeta došlo je osam novih Španjolaca. Na popisu su i Kanada, SAD, Brazil, Kolumbija, Venezuela, brojne afričke zemlje, Filipini te Australija.
• Istra apsolutni lider: u kadru od 29 igrača ima njih 20 koji nisu hrvatski državljani – gotovo 70 %.
• Rijeka druga: 19 stranaca u momčadi od ukupno 36 (52 %).
• Vukovar, debitant u eliti, već ima pola momčadi iz inozemstva – 17 igrača, od kojih je devet stiglo u ljetnom prijelaznom roku.
• Sredina ljestvice: Osijek računa na 14 stranaca, Hajduk na 13 (tri manje nego lani), a Dinamo i Lokomotiva po 12. Lokomotiva pritom ima čak 38 registriranih nogometaša, pa joj udio inozemaca iznosi 31 %.
• Domaća utvrda: Varaždin (8), Gorica (7) i osobito Slaven Belupo (6) drže se domaćeg kadra. Koprivničani imaju najmanje stranaca koje je jedan prvoligaš imao posljednjih devet sezona.
Rast broja stranaca otvara pitanje prostora za domaće nade. Stručnjaci već upozoravaju da se debitanti iz omladinskih škola sve teže probijaju i rijetko opstaju duže od sezone u prvoj momčadi.
Hrvatski nogometni savez reagirao je novim pravilom: od sezone 2026./2027. svaki će klub u zapisniku morati imati najmanje dva igrača mlađa od 21 godinu, a jedan od njih mora započeti utakmicu. Cilj je osigurati mladima „minute u nogama” i zadržati put koji je hrvatskom nogometu donio međunarodne uspjehe.
Hoće li nova kvota uravnotežiti potragu za instant-pojačanjima i dugoročni razvoj domaćih talenata, vidjet ćemo za tri godine. Za sada, tablica „najhrvatskijih” i „najstranijih” klubova jasno pokazuje koliko se HNL promijenio u samo jednom desetljeću.