BRUXELLES – Ambiciozni plan Ursule von der Leyen da Europska unija već ovoga desetljeća uključi Ukrajinu i niz drugih kandidata nailazi na zid u glavnim gradovima članica.
Prema riječima više europskih diplomata, vlade se boje domaćih političkih potresa koji bi uslijedili otvaranjem rasprave o novim članicama: mogućnosti referenduma, jačanju krajnje desnice i ponavljanju scenarija „poljski vodoinstalater”.
• Francuska bi po zakonu morala raspisati referendum za svakog novog člana, a pitanje Ukrajine moglo bi, upozoravaju sugovornici, dati dodatni vjetar u leđa Nacionalnom okupljanju Jordana Bardelle pred predsjedničke izbore 2027.
• Njemačka, Nizozemska i Italija također traže da se striktno poštuje „merit-based” metodologija, bez iznimki iz geopolitičkih razloga.
• „Ista polupopulistička, poluksenofobna retorika koju smo slušali o Poljacima, čut će se i za Ukrajince”, istaknuo je diplomat zemlje srednje veličine.
Na sastanku čelnika EU-a koji se krajem mjeseca održava na Cipru širenje se stoga vjerojatno uopće neće naći na dnevnom redu, iako je prvotno bilo planirano.
Iskustvo s Budimpeštom dodatno opterećuje raspravu. Nakon nedjeljne izborne pobjede Pétera Magyara, koji je prekinuo 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána, u Bruxellesu su se pojavile nade da će Mađarska popustiti oko ukrajinskog kandidatskog statusa. No novi premijer odmah je poručio da ne želi „ubrzanu traku” za Kijev.
Kako bi spriječila nove „trojanske konje”, Europska komisija razmatra model po kojem bi nove članice neko vrijeme bile bez prava veta. Von der Leyen se istodobno zalaže za ukidanje pravila jednoglasnosti u Vijeću.
Čak ni Crna Gora, koja je tehnički najspremnija kandidatkinja, ne uspijeva doći do mandata za sastavljanje pristupnog ugovora. Nekoliko crnogorskih dužnosnika frustrirano je tempom, ali Pariz uzvraća da “nije jedini” s prigovorima i traži širu raspravu o reformi EU-a prije proširenja.
Za Ukrajinu je članstvo pitanje sigurnosnog jamstva, a u Kijevu se spominje 2027. kao moguća godina ulaska. No veleposlanici država članica na radnoj večeri početkom ožujka jednoglasno su odbili ideju radikalnog skraćivanja procedure.
Najveći zagovornici Kijeva – Švedska i Danska – sada barem žele zaključenje pregovaračkih poglavlja do kraja iduće godine. No za otvaranje pregovora o samom pristupnom ugovoru potreban je blagoslov najvećih članica, a, kako rezimira jedan visoki europski dužnosnik, „još nismo došli do te točke”.
