Znanstvenici su tijekom analize podataka prikupljenih od 2010. do 2023. godine registrirali 360 tzv. ledenih potresa na Antarktici, pri čemu se dvije trećine dogodilo na ledenjaku Thwaites, često nazivanom „ledenjakom Sudnjeg dana”.
Ledeni potresi nastaju kada se golemi ledeni brijegovi odvoje, preokrenu i silovito udare o matični led, pri čemu generiraju niskofrekventne seizmičke valove koje globalne mreže uglavnom ne bilježe. Zahvaljujući lokalnim postajama pokraj Thwaitesa i susjednog Pine Islanda—dvaju najvećih izvora porasta razine mora—istraživači su uspjeli razlučiti ovu skrivenu seizmičku buku.
Ključni nalazi: • Najviše aktivnosti zabilježeno je između 2018. i 2020., razdoblja koje se poklapa s ubrzanim „istjecanjem” ledenog jezika prema oceanu, što sateliti potvrđuju. • Ledeni potresi učestaliji su krajem ljeta, a njihov rast povezan je s globalnim zatopljenjem. • Za razliku od sezonskog topljenja, glavni okidač vjerojatno su promjene u oceanskim uvjetima koje potkopavaju ledenjački front.
Istraživači upozoravaju da bi potpuni kolaps Thwaitesa mogao povisiti globalnu razinu mora za više od tri metra, čineći ga jednim od najvećih rizika klimatske nestabilnosti. Autori studije stoga ističu nužnost daljnjeg nadzora interakcije leda, oceana i podloge, kako bi se preciznije prognozirali kratkoročni i dugoročni učinci na obalne zajednice širom svijeta.