U Stonu bi se 5. listopada trebali održati dopunski izbori za jednog vijećnika bošnjačke nacionalne manjine – iako tih Bošnjaka ondje zapravo nema.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) naložilo je izbore jer službeni Popis stanovništva iz 2021. bilježi čak 132 Bošnjaka u općini s 2 491 stanovnikom, čime njihov udio prelazi zakonskih pet posto i otvara im pravo na zajamčeno mjesto u Općinskom vijeću. Deset godina ranije popisan je samo jedan Bošnjak.
Problem je što je većina tih 132 ljudi u Popis ušla privremeno: riječ je o državljanima Bosne i Hercegovine koji su radili na gradnji Pelješkog mosta. Nakon završetka radova vratili su se kući, ali su ostali zavedeni kao stanovnici Stona. Prema procjenama resornog ministarstva, u mjestu danas stalno živi tek sedam Bošnjaka, a u Registru birača nalaze se svega četvorica – premalo za prikupljanje minimalno 25 potpisa potrebnih za kandidaturu.
Načelnik Vedran Antunica (HDZ) od početka upozorava da je „totalna glupost tražiti od nas nešto što nećemo moći realizirati”. Pita se gdje će lokalna vlast „pronaći Bošnjake” kako bi ispunila Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Nevjerojatan raskorak između popisnih podataka i stvarnosti tema je i sastanaka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije s DIP-om. Službenici priznaju da će izbori vjerojatno propasti jer se nitko neće moći kandidirati, ali zakon trenutačno ne predviđa iznimku.
Premijer Andrej Plenković još je lani podsjetio da Popis 2021. „ne predstavlja u potpunosti pouzdan podatak” jer je proveden u jeku pandemije, a rokovi su se više puta produljivali. Ipak, do 2033. popisni rezultati ostaju mjerodavni, nakon čega bi ih trebao zamijeniti Središnji registar stanovništva.
Ston će tako biti jedinstven slučaj općine koja mora raspisati izbore za vijećnika manjine čiji predstavnici fizički ne žive u mjestu – paradoks nastao spajanjem Hrvatske preko Pelješkog mosta i birokratske inercije popisnih brojki.