Koliko se naš glazbeni ukus doista mijenja s godinama? Odgovor daju rezultati međunarodne studije koja je tijekom 15 godina pratila navike više od 40 000 slušatelja i analizirala čak 542 milijuna reproduciranja više od milijun pjesama.
Glavni zaključak: broj „najdražih“ pjesama opada kako starimo, a repertoar se postupno sužava.
• Adolescencija i rana odrasla dob – faza istraživanja Tinejdžeri i mladi odrasli uglavnom posežu za širokim spektrom suvremene pop glazbe, pod snažnim su utjecajem top-lista i trendova te neprestano otkrivaju nove žanrove i izvođače.
• Srednja dob – osobni filtar i nostalgija Kako ulaze u srednje godine, slušatelji u prosjeku ostaju vjerni odabranom „glazbenom identitetu“. Profesor računarstva Sveučilišta u Göteborgu Alan Said, suautor studije, objašnjava: „Kada ste mladi, želite iskusiti sve… no, kad odrastete, obično ste već pronašli glazbeni stil s kojim se poistovjećujete. Top liste postaju manje važne.“ U toj fazi nostalgija dobiva sve jaču ulogu – mnogi se redovito vraćaju pjesmama koje su obilježile njihovu mladost.
• Starija dob – povratak poznatome U trećoj životnoj dobi prevladava potreba za glazbom koja podsjeća na prošla desetljeća. Preporuke streaming servisa koje se naslanjaju na nostalgiju imaju znatno veće šanse „pogoditi“ ukus starijih korisnika.
Metodologija Istraživači su koristili podatke glazbenih platformi na kojima su korisnici sami unosili dob te svoje liste za reprodukciju. Takav pristup omogućio im je da prate dugoročne promjene individualnih preferencija.
Poslovne implikacije Autori sugeriraju da bi servisi za streaming trebali prilagoditi algoritme preporuka dobnim skupinama: mlađi traže kombinaciju najnovijih hitova i neotkrivenih „klasika“, sredovječni balans između novog i poznatog, a stariji prije svega nostalgične prijedloge.
Zaključak Studija potvrđuje ono što mnogi intuitivno osjećaju – kako godine prolaze, manje smo skloni glazbenim eksperimentima, a sve više posežemo za pjesmama koje nas vraćaju u najintenzivnije razdoblje života.