Hrvatski sociolog i publicist prof. dr. sc. Mirko Štifanić oštro je kritizirao politizaciju manjinske kulture, upozoravajući da zloupotreba pojma „srpska kultura” produbljuje društvene podjele i potiče nasilje.
„Nije i ne smije problem biti srpska kultura. Problem je kad se kulturom i manjinom koriste političari za svoje parcijalne ili politikantske interese”, poručio je Štifanić, podsjetivši da Hrvatska i dalje traga za 1 750 nestalih iz Domovinskog rata.
Prema njegovim riječima, političko predstavljanje spornih događaja kao „kulturnih manifestacija” dodatno vrijeđa žrtve, a mladim sudionicima iz Srbije – ili onima koji ih ugošćuju u Hrvatskoj – nerijetko se uskraćuje cjelovita istina o ratnim zločinima.
Štifanić smatra da se time otvara prostor za:
- održavanje monopola nad „srpstvom” u Hrvatskoj;
- širenje koncepata poput „srpskog sveta” ili „putinovske denacifikacije”;
- jačanje tzv. etnobiznisa u kojem dio manjinskih čelnika gradi karijere na poticanju napetosti.
„Zlo je i verbalno i fizičko nasilje”, upozorio je, dodajući da takvo ponašanje omogućuje da hrvatska javnost mlade iz Splita ili Novog Sada vidi kao uzrok problema, a ne kao posljedicu neistražene i nepriznate istine o agresiji.
Autor podcrtava kako kultura, u svojoj suštini, mora ostati „prostor slobode, komunikacije, razumijevanja i međusobnog poštovanja, te prilika za traženje oprosta za učinjena zla”. Kad se, kaže, agresora ne osuđuje, a žrtvu proglašava zločincem, „zlo traje” i stvara se plodno tlo za nove sukobe.
Za kraj je citirao ratnog veterana Davora Perkova – „Mi smo kao ježevi. Pogledajte nas u lice i rastopit ćete se, ali napadnite nas i otkrit ćete da imamo oštre bodlje.” – podsjetivši da se obrana istine može pretvoriti u opasno oružje kad izostane pravna i društvena odgovornost.
Štifanićev apel stiže u trenutku kada su ponovno rasplamsane rasprave o ulozi Srpskog kulturnog centra i sličnih manifestacija u hrvatskom društvenom prostoru. Poruka sociologa jasna je: bez iskrenog suočavanja s prošlošću i poštovanja žrtava, svako pozivanje na kulturu riskira postati nova linija razdvajanja.