Ministarstvo za državnu sigurnost DDR-a, poznatije kao Stasi, osnovano je 8. veljače 1950. i ubrzo preraslo u gotovo sveprisutan aparat represije. Formalni zadatak bio je „zaštititi poredak” vladajuće Jedinstvene socijalističke partije, a stvarna je misija bila uklanjanje svakog tko bi mogao ugroziti partijski monopol.
• Gigantski stroj: Do 1989. Stasi je zapošljavao više od 91 000 profesionalaca i oko 173 000 registriranih neformalnih suradnika (IM-ova). Ukupno je kroz sustav prošlo oko 274 000 ljudi. • Omjer koji ledi krv: Procjene govore da je, uz povremene dojavljivače, na jednog doušnika dolazilo tek 6,5 stanovnika. Gestapo je imao jednog službenika na 2 000 ljudi, što naglašava dubinu nadzora u DDR-u. • Stručna selekcija: Profesionalni kadar biran je među vojnim ročnicima s „besprijekornim” partijskim dosjeima. Najbolji su prolazili dvogodišnju časničku obuku u Potsdamu, dok su drugi nakon kraćih tečajeva radili tehničke poslove.
Psihološki teror Zersetzung Od 1970-ih nasilje je sve češće zamjenjivala taktika Zersetzung – sustavna „razgradnja” protivnika psihološkim udarima. Agentima se naređivalo da potajno preuređuju stanove, kvare automobile, šalju prijeteće poruke ili šire glasine, kako bi žrtve izgubile osjećaj sigurnosti pa čak i razuma. Mnogi su završili u teškim depresijama ili počinili samoubojstvo, a da nisu znali tko stoji iza „slučajnih” nevolja.
KGB, HVA i zajedničke operacije Paralelno s domaćim pritiscima, Stasijeva Uprava za izviđanje (HVA) infiltrirala je politiku i gospodarstvo Savezne Republike Njemačke. Pod vodstvom Markusa Wolfa ubrajala se među najučinkovitije tajne službe Hladnoga rata, a blisko je surađivala sa sovjetskim KGB-om. Sovjetski časnici imali su svoje ljude u svim glavnim upravama Stasija, pa su dvije službe redovito razmjenjivale metode i podatke.
Putinova propusnica iz Dresdena U tom je ozračju 1980-ih u Dresdenu služio mladi Vladimir Putin, tada major KGB-a. Arhiv u Dresdenu čuva izdanu mu Stasijevu propusnicu s fotografijom, koja mu je omogućavala slobodan pristup zgradama istočnonjemačke tajne policije radi „operativnih zadataka”. Dokument potvrđuje koliko je suradnja dviju službi bila isprepletena.
Povijesno zatvaranje Pad Berlinskog zida 1989. i ujedinjenje Njemačke 1990. označili su kraj Stasija, no golemi arhiv, metode i traumatična sjećanja ostali su opomena kakvu moć može dosegnuti država koja bez nadzora širi mrežu straha i doušništva.
