Dok se Hrvatska još osvrće na Dan antifašističke borbe, javnost se podsjeća žestokog televizijskog duela Rade Borić i Zlatka Hasanbegovića koji je prije nekoliko godina rasplamsao staru raspravu o 22. lipnju 1941. – datumu koji obilježavamo kao početak organiziranog otpora fašizmu.
Hasanbegović: „Relikt jugoslavenskog komunizma” • Bivši ministar kulture ustvrdio je da je praznik „izmišljen nadnevak”, bez stvarnog povijesnog uporišta u formiranju sisačkog partizanskog odreda. • „Kad mi netko dokaže da je tog dana osnovan prvi partizanski odred, javno ću se odreći diplome, magisterija i doktorata”, poručio je. • Prema njegovu tumačenju, datum je relikt komunističke propagande, a pojam antifašizma danas je, kaže, pretvoren u ispraznu floskulu koja se ni u Ustavu ne spominje.
Borić: „Antifašizam jest suverenizam” • Saborska zastupnica izjavila je da se praznik ne obilježava dostojno drugih državnih blagdana te pozvala na uvođenje građanskog odgoja kako bi se obnovio sadržaj pojma antifašizma. • „Ako prekrajamo povijest i napadamo ZAVNOH, to je vječni fašizam”, uzvratila je Hasanbegoviću, optuživši ga da osporavanjem blagdana potkopava ustavne temelje. • Po njezinu mišljenju, današnje prijetnje pravima žena, manjina i LGBT zajednice predstavljaju „novu vrstu fašizma”.
Sudar interpretacija Hasanbegović tvrdi da antifašizam kao oznaka ne govori ništa o stvarnim vrijednostima pojedinca jer su se pod njime, kako kaže, mogli naći i Churchill i Pol Pot. Borić uzvraća da ga upravo moderno tumačenje – briga za ljudska prava, ekologiju i suverenitet – čini relevantnim.
I dok Hasanbegović osporava sam praznik, Borić inzistira da je 22. lipnja ključan simbol otpora koji Hrvatska mora čuvati. Rasprava je time još jednom pokazala koliko su povijest i identitet ostali zapaljiva politička bojišta – čak 83 godine nakon pucnja u sisačkim šumama koji i dalje dijeli interpretatore prošlosti.