Tiskara Antico, smještena u srcu Motovuna i nazvana po motovunskom renesansnom tiskaru Andrei Anticu da Montona, postala je nezaobilazna stanica svakog gosta istarskoga gradića. U radionici se na replici srednjovjekovne Gutenbergove preše ručno otiskuju unikatni suveniri, podsjećajući posjetitelje kako je izgledao početak europskoga tiskarstva.
Repliku preše prije pet godina izradio je 74-godišnji Slovenac Janez Rozman iz sela Zgoše kod Begunja. Posjetivši Motovun tijekom rujna, Rozman nije krio ponos: „Želja mi je bila doprinijeti obilježavanju dvjestote obljetnice Prešernova rođenja i otisnuti njegovu ‘Zdravljicu’.” Taj je projekt potaknuo niz replika; do danas ih je izradio desetak, od Slovenije i Hrvatske do Italije i Rumunjske. Neke su izložene u muzejima, druge rade komercijalno, ali svima je zajedničko – prenijeti vještinu tiskarstva novim generacijama.
Bivši dimnjačar i proizvođač metalne galanterije, Rozman je sa sinovima osnovao obiteljsku grafičku kuću Atelje Rozman. Svojom Manufakturom Mojster Janez potiče očuvanje baštine – od radionice na Bledu posvećene Primožu Trubaru, do edukativnog centra u Zgoši. Tamo školarci mogu izrađivati vlastiti papir i tiskati olovnim slovima, dok posjetitelji razgledavaju starinske strojeve, knjižnicu i galeriju ručno uvezanih knjiga.
Za inovativni pristup popularizaciji tiskarstva Rozman je u Nürnbergu nagrađen kristalnim globusom, a kao promotor kulturnoga turizma surađivao je na sajmovima u Berlinu, Milanu, Ženevi i Londonu. Posebnu je čast doživio 2002. kada je tadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan na njegovoj preši otisnuo naslovnicu „Katekizma”, prve slovenske tiskane knjige.
Dvije Gutenbergove preše nalaze se u istarskom zaleđu. Motovunska je, s tek pet godina, znatno mlađa od ročke replike postavljene 2000. prema projektu povjesničara Frane Para. Ročka Glagoljska tiskara „Juri žakan” ostala je jedino mjesto na svijetu gdje se knjige mogu tiskati glagoljicom na izvoran, petstoljetni način zahvaljujući olovnim slovima lijevanim u švicarskom Vaettisu. Ista su slova prije tri godine naručena i za motovunsku Tiskaru Antico.
Johannes Gutenberg na svojoj je preši između 1448. i 1455. stvorio prvu Bibliju tiskanu pomičnim olovnim slovima, pokrećući revoluciju koja je knjigu učinila dostupnom širokim slojevima društva. Taj se duh danas ponovno osjeća u Motovunu, gdje svaki otisnuti suvenir podsjeća da pisana riječ još uvijek može biti atrakcija – i tradicija i budućnost istodobno.