Pred Okružnim sudom u Haagu jučer je počelo povijesno suđenje protiv Nizozemske koje su pokrenuli stanovnici karipskog otoka Bonaire i Greenpeace. Tužitelji zahtijevaju da vlada u Den Haagu izradi konkretan plan zaštite otoka od rasta razine mora i da nacionalne emisije stakleničkih plinova svede na nulu najkasnije do 2040. godine.
Farmerica Onnie Emerenciana, u sudnici ogrnuta šalom u bojama zastave Bonairea, poručila je da klimatske promjene na otoku „nisu daleka prijetnja”. „Roditelji kažu da njihova djeca više ne mogu pješačiti do škole kao nekad… Vanjske igre zamijenjene su boravkom u zatvorenom”, rekla je, opisujući nesnosne vrućine i gubitak obalnog prostora gdje se nekad radilo i lovilo ribe.
Prema istraživanju Sveučilišta Vrije u Amsterdamu iz 2022., do kraja stoljeća more bi moglo progutati čak petinu površine Bonairea. Organizacija Greenpeace navodi da je riječ o jednom od nizozemskih prekomorskih teritorija koji najviše trpe posljedice klimatske krize, premda minimalno pridonose globalnim emisijama.
Ovo je prvo suđenje takve vrste u Europi, a odvija se svega nekoliko mjeseci nakon što je Međunarodni sud pravde (ICJ) objavio savjetodavno mišljenje da države koje ne ispunjavaju svoje klimatske obveze čine „protupravni” akt i potencijalno duguju odštetu najpogođenijim zemljama.
Tijekom prvog dana postupka obje su strane iznijele stavove o naporima da se globalno zagrijavanje ograniči smanjenjem emisija. Danas će rasprava biti usmjerena na prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena – od zaštite okoliša do utjecaja na društveni život stanovnika otoka.