Iako se u Zagrebu i ostatku Hrvatske gradi gotovo bez predaha, sumnje u stvarni broj raspoloživih stanova sve su glasnije. Posljednji popis stanovništva pokazao je velik udio praznih nekretnina, a dodatnu nedoumicu pojačavaju i podaci HEP-a o tisućama stanova bez ikakve potrošnje električne energije.
Prema izračunima agencije Opereta, otprilike polovica stanova u glavnome gradu kupuje se zbog stvarne potrebe za stanovanjem: 19 % kupaca traži svoj prvi dom, 9 % seli u veći stan, a 7 % gradi obiteljsku kuću. Svi ostali slučajevi – od kupnje druge nekretnine, preko osiguravanja smještaja djeci na studiju, do stanova koji se uzimaju isključivo radi iznajmljivanja ili preprodaje – pokazuju koliko je tržište postalo investicijski poligon.
Trend dodatno naglašavaju dva podatka iz posljednjeg desetljeća:
• stranci su kupili oko 30 tisuća stanova u Hrvatskoj; • broj kućanstava koja posjeduju dvije nekretnine narastao je za čak 75 tisuća.
Rezultat je paradoks – stanova se gradi sve više, broj stanovnika ne raste, a cijene kvadrata i dalje lete u nebo jer velik dio novogradnje nikada ne postane stvarni dom. Umjesto ključeva na ulaznim vratima, u mnogim se novim zgradama češće čuju samo okretaji brava investitora koji čekaju povoljan trenutak za preprodaju ili stranih vlasnika koji do ureda dolaze samo na potpisivanje ugovora.