Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford objavili su studiju koja po prvi put precizno opisuje imunološki mehanizam iza rijetkih slučajeva miokarditisa nakon primjene mRNA cjepiva protiv COVID-a.
Prema radu u časopisu Science Translational Medicine, tim je u krvi oboljelih detektirao znatno povišene razine dvaju signalnih proteina – citokina CXCL10 i interferona-gamma. Kada su iste molekule ubrizgane miševima i u laboratorijska „minisrca” izrađena od ljudskih stanica, pojavili su se identični upalni procesi.
Ključni nalazi • Neutralizacija navedenih citokina specifičnim protutijelima ublažila je oštećenja srčanog tkiva. • Antioksidans genistein, prirodno prisutan u mahunarkama, također je smanjio upalu. • Autori naglašavaju da je miokarditis „vrlo rijedak kod cijepljenih”, dok sama zaraza koronavirusom uzrokuje znatno više takvih komplikacija.
Šira slika Do 2023. više od 67 % svjetske populacije primilo je barem jednu dozu cjepiva, a globalne analize procjenjuju da je time spriječen velik broj smrtnih ishoda. Francuska kohortna studija pokazala je i nižu smrtnost u dobnoj skupini 18–59 među cijepljenima u odnosu na nevakcinirane, usprkos izoliranim nuspojavama.
Znanstvenici sada vide dva potencijalna pravca daljnjeg rada: razvoj preciznih testova koji bi prije cijepljenja mogli prepoznati osobe sklonije pretjeranom lučenju CXCL10 i interferona-gamma, te ciljane terapije koje bi brzo gasile upalu ukoliko se pojavi.
Iako otkriće otvara prostor za dodatnu sigurnost, autori podsjećaju da benefit cijepljenja daleko nadmašuje rizik: cjepiva i dalje ostaju najučinkovitija pojedinačna intervencija protiv teškog oblika COVID-a.