Europska unija već je otvorila pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru 2028.–2034., a istodobno se sve glasnije propituje koliko Hrvatska doista koristi razvojni potencijal europskog novca.
Prema podacima Europskog revizorskog suda, dinamika povlačenja sredstava u aktualnoj financijskoj omotnici 2021.–2027. znatno je usporila. Države iz skupine CEE-10 dosad su povukle 22,9 % dodijeljenih sredstava, dok je u prošlom ciklusu taj udio iznosio 40,4 %. Hrvatska se uklapa u trend: isplaćeno je tek 21,1 % novca, nasuprot 30 % u razdoblju 2014.–2020.
Problem nije samo brzina već i struktura ulaganja. Od oko 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava usmjerenih gospodarstvu, svega 11 % ukupne omotnice, a tek oko 5 % nacionalnog plana oporavka i otpornosti izravno cilja mala i srednja poduzeća. Istodobno, bruto dodana vrijednost po zaposlenom doseže tek 53 % prosjeka EU, dok robni trgovinski deficit ostaje među najvećima u Uniji.
Stručnjaci upozoravaju da bez snažnijeg usmjeravanja fondova prema tehnologiji, inovacijama i internacionalizaciji poduzeća neće biti pomaka u produktivnosti. Horizon Europe pokazuje koliki se učinci mogu postići: svaka uložena europska kuna generira približno jedanaest puta veću dodanu vrijednost, a tri četvrtine projekata uključuje privatni sektor.
Jedan od odgovorâ jest Strategija pametne specijalizacije. Do 2029. predviđeno je ulaganje od 2,1 milijarde eura, od čega 1,8 milijardi otpada na bespovratna sredstva za istraživanje, inovacije i tehnološku transformaciju. Interes poduzetnika već je vidljiv: od 2021. do 2024. raspisano je 35 poziva vrijednih 619 milijuna eura, a ugovoreno je oko 560 milijuna kroz 1 920 projekata.
U Bruxellesu se paralelno razmatra i osnivanje Europskog fonda za konkurentnost (ECF), zamišljenog kao krovni mehanizam koji bi objedinio Horizon Europe, IPCEI projekte i InvestEU. Revizorski sud, međutim, upozorava da bi novo centraliziranje moglo još više zakomplicirati administraciju i otežati praćenje učinaka.
U hrvatskom poslovnom sektoru sve se češće čuju prijedlozi kako popraviti sustav:
- najmanje 30 % ukupnih sredstava usmjeriti kroz projekte poduzetnika;
- pojednostaviti administrativne procedure i skratiti evaluaciju projekata;
- uvesti jasne pokazatelje razvoja umjesto da se uspješnost mjeri samo postotkom iskorištenosti;
- objavljivati planove natječaja najmanje dvije godine unaprijed;
- snažnije uključiti hrvatske tvrtke u centralizirane EU fondove, gdje je trenutačno 80 % novca koncentrirano u sedam tehnološki jačih država.
Kako se bliži nova proračunska era Unije, postaje jasno da će upravo učinkovitije i pametnije korištenje europskog novca odlučiti koliko će se Hrvatska uspješno približiti gospodarskom prosjeku razvijenijih članica.