Više od 100.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj još uvijek čeka rješenje o inkluzivnom dodatku koji je 1. siječnja spojio četiri dosadašnje naknade. U međuvremenu je, prema procjenama udruga, više od 15.000 podnositelja zahtjeva preminulo, a njihovi nasljednici ostali su bez mogućnosti da naplate zaostale iznose.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objašnjava kako su „prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati”. Dodaju da rješenje postaje ništavno ako korisnik umre prije nego što ga osobno zaprimi, te da su pojedini postupci obustavljeni i zbog odustajanja stranaka ili utvrđivanja niže razine prava.
S druge strane, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić smatra da odgovornost za probijanje rokova leži na sustavu, a ne na građanima. „Ako su sve pretpostavke bile ispunjene, nasljednici bi trebali ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Građani nisu krivi što postupak tako dugo traje”, poručuje Jurišić i podsjeća da je još prošle jeseni Ministarstvu uputio preporuku da isplati zaostatke u slučajevima gdje postoji dovršeno vještačenje i potrebna dokumentacija.
Ministarstvo je preporuku odbilo, pozivajući se na Zakon o socijalnoj skrbi prema kojem statusna prava prestaju smrću korisnika. Istodobno najavljuju evaluaciju učinka Zakona o inkluzivnom dodatku kako bi se „prepoznala područja koja treba unaprijediti”.
Za obitelji pokojnih podnositelja to znači nastavak sudskih sporova koje su već pokrenuli kako bi dokazali nasljedno pravo na neisplaćene naknade. Pravnici upozoravaju da, ako je rješenje doneseno prije smrti korisnika, nasljednici ipak mogu potraživati zaostale iznose, no u suprotnom ostaju bez ikakve naknade.
Dok birokratski postupci traju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji nastavljaju čekati – ponekad predugo.