Europska unija i južnoamerički blok Mercosur – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj – trebali bi ovoga tjedna u Asunciónu potpisati dugo najavljeni sporazum o slobodnoj trgovini. Dokument, o kojem se pregovaralo više od 25 godina, prošao je u petak posljednju prepreku nakon što su ga države članice EU-a odobrile kvalificiranom većinom.
• Protiv su bile Francuska, Poljska, Austrija, Mađarska i Irska, dok je Belgija ostala suzdržana. Francuska, najglasniji protivnik, nije uspjela okupiti blokirajuću manjinu jer je Italija u zadnji čas promijenila stranu.
• Predviđeno je potpisivanje dvaju dokumenata: Sveobuhvatnog sporazuma o partnerstvu i Privremenog trgovinskog sporazuma. Privremeni će vrijediti dok ga ne ratificiraju sve članice EU-a, a Europski parlament o njemu bi trebao glasati u veljači ili ožujku.
• Sporazum stvara najveću svjetsku zonu slobodne trgovine s više od 700 milijuna potrošača. Procjene Europske komisije govore da bi izvoz EU-a prema Mercosuru mogao porasti do 39 % ili 49 milijardi eura godišnje, poduprijeti preko 440 000 radnih mjesta i posebno pogurati europsku prodaju automobila, strojeva, vina i žestokih pića.
• S druge strane, u Europu će lakše stizati govedina, šećer, riža, med i soja iz Južne Amerike – što je izazvalo val nezadovoljstva među europskim poljoprivrednicima.
„Ovi sporazumi stvorit će nove prilike za poduzeća s obje strane, a istovremeno će osigurati snažne zaštitne mjere za naše najosjetljivije sektore i pravedan, održiv okvir za trgovinu”, poručio je ciparski ministar za energiju, trgovinu i industriju Michael Damianos, čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a.
U Hrvatskoj skeptični
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u emisiji HTV-a istaknuo je da je „Europa u plusu financijski, ali poljoprivreda uvijek izvuče lošiju stranu”. Smatra da je Mercosur „nužno zlo“ za domaće farmere: „Ako poljoprivreda mora pokriti taj dio izvoza koji Europa ima prema Latinskoj Americi, onda je važno pružiti ruku poljoprivrednicima kako ne bi zatvarali farme.” Dodao je kako su europski standardi proizvodnje znatno viši od onih u Latinskoj Americi, pa je zabrinut da će domaći proizvođači teško konkurirati jeftinijem uvozu.
Sljedeći koraci
Službeni datum potpisivanja još nije potvrđen iz Bruxellesa, no argentinsko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je nedjelju, 17. siječnja. Ako Europski parlament u prvoj polovici godine da zeleno svjetlo, Privremeni sporazum bi već 2026. mogao stupiti na snagu, dok će se cjelokupni paket primjenjivati tek nakon ratifikacije u svih 27 država članica.
Za europske izvoznike to bi značilo brže i jeftinije osvajanje jednog od najbrže rastućih tržišta na svijetu, ali za mnoge poljoprivrednike širom kontinenta – pa i u Hrvatskoj – sporazum zasad djeluje više kao prijetnja nego prilika.