Višegodišnji postupak denacionalizacije kulminirao je odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 1. kolovoza kojom je potvrđen povrat oko 1 700 hektara zemljišta uz Dravu grofu Nikolausu Peteru Draskovichu. Riječ je o česticama u katastarskim općinama Tvrđavica-Podravlje, Darda, Josipovac i Petrijevci, od kojih neke ulaze i u samo korito rijeke.
Dvije suprotstavljene interpretacije zakona
• Ministarstvo u rješenju navodi da je „javno vodno dobro samo formalni upis” i da se od vodnog dobra razlikuje jedino po tome što pripada Republici Hrvatskoj, dok vodno dobro može biti u vlasništvu fizičke ili pravne osobe.
• Hrvatske vode drže da je odluka protuzakonita: „Sukladno Zakonu o vodama, rijeke su opće dobro i u vlasništvu Republike Hrvatske… na njima druga osoba ne može steći pravo vlasništva ni drugo stvarno pravo.” Pozivaju se i na članak 55. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, prema kojem se imovina na kojoj nije moguće steći vlasništvo ne može vraćati u naturi.
Tko je (ni)je bio stranka u postupku
U drugostupanjskom rješenju Ministarstva stoji kako Hrvatske vode nisu imale status stranke jer nisu bile upisane kao vlasnik; stranka su bile Hrvatske šume, koje upravljaju dijelom spornih parcela. Upućeni pravnici upozoravaju da se uobičajeno od Hrvatskih voda traži identifikacija čestica, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Općinsko državno odvjetništvo, zaduženo za zaštitu državnih interesa, nije uložilo žalbu na prvostupanjska rješenja iz 2022. godine. Zbog toga su Hrvatske vode pokrenule upravni spor pred Visokim upravnim sudom u Osijeku i o svemu obavijestile Državno odvjetništvo.
Posljedice za projekte obrane od poplava
Državna tvrtka upozorava da gubitak statusa javnog vodnog dobra otežava održavanje još postojećih nasipa i planiranje novih građevina za zaštitu od poplava. Navode da su „preventivni radovi poput iskopavanja, izmuljenja, krčenja raslinja i pristupa lokacijama znatno otežani, usporeni i poskupjeli”, te da su već dovedeni u pitanje neki projekti financirani iz EU fondova.
Još jedan slučaj na Dravi
Prema internim podacima Hrvatskih voda, Pereiri Georgu Arnsteinu je kod Belišća također vraćeno oko 300 hektara korita Drave i inundacijskog područja, uz jednak izostanak uključivanja Hrvatskih voda u postupak.
Što dalje?
Ministarstvo pravosuđa smatra da „grof ne traži da mu se vrati ono što je u naravi rijeka Drava i njezini rukavci”, a država zadržava pravo prvokupa. Ipak, dok Visoki upravni sud ne donese pravorijek, ostaje otvoreno pitanje može li dio riječnog korita prijeći u privatne ruke i kakav će to utjecaj imati na sustav obrane od poplava i ulaganja u vodnogospodarske projekte.
Predstavnici obitelji Draskovich, kako doznajemo, nastavljaju zahtjeve za povratom preostale imovine, a Hrvatske vode najavljuju da će „koristiti sve pravne mehanizme kako bi zaštitile javno vodno dobro Republike Hrvatske”.