Kad je dr. Goran Mijaljica, 42-godišnji psihijatar iz Splita, prije nekoliko godina sletio na Grenland, zatekao je otok bez ijednog kolege iz svoje struke. „Bio sam jedini psihijatar na otoku”, prisjeća se liječnik koji je ondje brinuo o mentalnom zdravlju stanovnika raspršenih po najvećem svjetskom otoku.
Odlazak na Grenland poklopio se sa sve češćim svjetskim naslovnicama o strateškoj vrijednosti tog područja, no Mijaljica ističe da je njegov interes bio isključivo profesionalan: „Ne želim ništa govoriti o politici, jer o politici znam malo i na nju ne mogu utjecati.”
Život u arktičkim uvjetima
• Tijekom grenlandskog ljeta temperatura se rijetko penje iznad 10 °C. „Najtoplije lito bilo je 12 °C”, kaže Splićanin, naviknut na vruće dalmatinske sezone. • Zimi, posebice u unutrašnjosti, živa pada duboko ispod ništice, a polarna noć traje tjednima. • Gotovo 90 % stanovnika čine Inuiti koji govore grenlandskim, jezikom koji Mijaljica opisuje kao „izuzetno težak”.
Status otoka
Grenland je 1985. napustio Europsku zajednicu, ali kao autonomni dio Kraljevine Danske ostao pod danskom krunom i unutar NATO-a. Stanovnici posjeduju danske putovnice, no čuvaju vlastitu kulturu i jezik.
Pogled prema budućnosti
Nakon više godina provedenih među ledenjacima, dr. Mijaljica trenutačno radi u Londonu i ondje će, kaže, ostati barem godinu dana. „Posao me odveo dalje, ali ne isključujem povratak na Grenland”, napominje, svjestan da bi njegovo iskustvo jedinstvenog arktičkog života teško mogao ponoviti drugdje.
I dok otok ostaje magnet za geopolitičke rasprave i klimatska istraživanja, priča dalmatinskog liječnika podsjetnik je da se i u najudaljenijim krajevima svijeta nađu ljudi koji spajaju kulture — i liječe dušu hladnog sjevera.