U petak je s podzemnog silosa kraj zrakoplovne baze Dombarovski u Orenburškoj oblasti poletio ruski interkontinentalni balistički projektil čija je maketa bojne glave trebala završiti gotovo 6 500 kilometara dalje u nenastanjenom dijelu Sibira. Umjesto toga, raketa nije dogurala ni 1 200 metara: odmah nakon uzlijetanja počela je teturati, okrenula se naopako, izgubila potisak i eksplodirala nedaleko od lansirnog mjesta.
Na snimci koju su stanovnici podijelili na društvenim mrežama vidi se kako projektil izbacuje jedan sklop – analitičari pretpostavljaju mehanizam za spašavanje korisnog tereta – prije nego što se pretvori u vatrenu kuglu i oblak otrovnog, crvenkasto-smeđeg dima. Riječ je o pari hidrazina i dušikova tetroksida, standardnog goriva za najjače ruske ICBM-ove.
Iako Ministarstvo obrane Ruske Federacije šuti, vojni promatrači gotovo su jednoglasni: sve upućuje na to da je testiran RS-28 Sarmat, tzv. „Sotona II”, nova teška raketa dometa preko 18 000 kilometara koja bi u jednome letu mogla ponijeti deset velikih nuklearnih bojnih glava ili kombinaciju klasičnih bojevih glava i hipersoničnih kliznih vozila.
„Ako je ovo doista još jedan neuspjeh Sarmata, posljedice za srednjoročnu nuklearnu odvratu Rusije bit će goleme”, upozorio je francuski analitičar Etienne Marcuz. U istom osvrtu naglašava da je silos kod Dombarovskog hitno obnovljen prošlog proljeća, nakon što je prošlogodišnja eksplozija uništila prvotno lansirno postrojenje na sjeveru zemlje.
Sarmat je prvi put poletio 2022., a tadašnji šef ruske svemirske agencije Dmitrij Rogozin hvalio ga je kao „superoružje”. Predsjednik Vladimir Putin nazvao ga je „doista jedinstvenim” oružjem koje će „natjerati na razmišljanje one koji prijete Rusiji”. Međutim, od prvog uspjelog leta program prati niz kvarova, uključujući prošlogodišnje razaranje silosa. Novi debakl dodatno odgađa plan da Sarmat iduće godine stupi na „borbeno dežurstvo”, kako je Putin obećao prošlog mjeseca.
Stari R-36M2, kojeg bi Sarmat trebao zamijeniti, nastavlja tako nositi znatan dio ruskog strateškog tereta, premda je njegova proizvodnja i održavanje prije 2014. ovisila o ukrajinskim pogonima. „Ostaje samo Sarmat”, rezimira stručnjak Pavel Podvig, aludirajući na iscrpljenost postojeće flote.
Neuspjeh dolazi u trenutku kada Moskva najveći dio vojno-industrijskih kapaciteta preusmjerava prema ratu u Ukrajini, dok modernizacija nuklearnih snaga posustaje. Idućeg tjedna planirano je rutinsko ispitivanje manjeg projektila Jars, a SAD je nedavno u Aljasku poslao zrakoplov RC-135S Cobra Ball opremljen senzorima za praćenje balističkih letova.
Nakon posljednjeg incidenta i rastućih troškova neki u Rusiji javno propituju smisao daljnjeg ulaganja u megaprojektil. „Sarmat zaslužuje da ga se ukine”, poručio je moskovski istraživač Dmitrij Stefanovič.
Bilo da je riječ o posrnuću novog Sarmata ili o kvaru zastarjele rakete, današnji krater u stepskoj zemlji Dombarovskog ostaje vidljiv podsjetnik na to koliko je krhak imidž nuklearne svemoći – pogotovo kad glavna perjanica programa eksplodira gotovo na samom startu.
