Španjolski premijer Pedro Sánchez zatražio je da se Madridu dopusti odstupanje od najavljenog NATO-ova cilja o izdvajanju 5 % BDP-a za obranu, koji bi se trebao potvrditi idućega tjedna na summitu Saveza u Den Haagu.
U pismu glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu, u koje je Politico imao uvid, Sánchez ističe: „Španjolska će i dalje ispunjavati svoju dužnost u godinama i desetljećima koje dolaze i aktivno doprinositi europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Međutim, Španjolska se na ovom summitu ne može obvezati na konkretan cilj izdvajanja u odnosu na BDP.”
Ključne brojke i stavovi:
• Španjolska trenutačno na obranu troši 1,3 % BDP-a – najmanje među 32 države članice NATO-a – i tek bi ove godine trebala dosegnuti dosadašnji saveznički prag od 2 %.
• Donald Trump, koji se vraća u Bijelu kuću, traži da se nova meta postavi na 5 % BDP-a. Rutte predlaže da se taj iznos podijeli na 3,5 % za „čistu” vojsku i 1,5 % za povezane aktivnosti poput kibernetičke sigurnosti i vojne mobilnosti.
• Odluke u NATO-u donose se konsenzusom. Iako Španjolska, prema riječima ministrice obrane Margarite Robles, ne namjerava blokirati ostale saveznike, traži „fleksibilnu formulaciju” ili službeno izuzeće koje bi joj omogućilo da zasad ostane na 2 %.
• Sánchez upozorava da bi skok na 5 % ugrozio socijalni sustav, zelenu tranziciju i program međunarodne razvojne pomoći te doveo do povećanja poreza srednjem sloju. „To je legitimno pravo svake vlade – odlučiti želi li podnijeti takve žrtve”, napisao je.
• Naglo povećanje, dodaje, natjeralo bi Madrid da kupuje gotovu stranu opremu umjesto da razvija vlastitu vojnu industriju.
• Dok Španjolska traži popust, Švedska je postigla politički dogovor da do 2032. dosegne 5 % BDP-a, uz zaduženje do 300 milijardi kruna (oko 27 milijardi eura).
• Unutar španjolske vladajuće koalicije partner Sumar otvoreno se protivi većim vojnim izdvajanjima i najavio je sudjelovanje na „protusamitu za mir” paralelno sa sastankom NATO-a.
Pismo je prvi objavio dnevnik El País, a dolazi uoči ključnog summita na kojem će saveznici raspravljati kako odgovoriti na zahtjeve Washingtona i sve nesigurnije sigurnosno okruženje u Europi.
