Španjolska će ljeto dočekati s još uvijek važećim proračunom iz 2023., a premijer Pedro Sánchez upisao je neslavni rekord – treću uzastopnu godinu bez ijednog nacrta državnog proračuna.
Financijska ministrica María Jesús Montero prošlog je tjedna prizvala kočnicu, poručivši da će prijedlog za 2026. biti upućen parlamentu samo ako se „prije postigne politički konsenzus”. U Madridu, međutim, nitko na to ne kladi ni euro.
Glavni kočničari su katalonske stranke za neovisnost – lijevi ERC i desni Junts – te krajnja ljevica Podemos. ERC traži ispunjenje dogovora o poreznim ovlastima i novom modelu financiranja, Junts spominje „dug” od 50 milijardi eura, potpunu provedbu zakona o amnestiji i uvrštenje katalonskog među službene jezike EU-a, dok Podemos prijeti blokadom ako se poveća izdvajanje za obranu.
Zbog zastoja Sánchez već treću godinu uzastopce produljuje rekordno izdašan proračun za 2023. godinu. Prošle je godine odgodu opravdao katalonskim regionalnim izborima, a ove otvoreno poručio da ne želi „gubiti vrijeme” na dokument osuđen na propast.
Ekonomist José E. Boscá situaciju naziva „vrlo neuobičajenom”: bez svježih fiskalnih projekcija država poseže za izvanrednim mehanizmima koji stvaraju neučinkovitost, odgađaju politike i zakidaju regije i općine. Oporbenska Narodna stranka (PP) optužuje vladu za neodgovorno upravljanje i traži izbore. „Kako država može funkcionirati s proračunom starim tri godine?” pita glasnogovornik PP-a.
Sánchez je nekad, u ulozi oporbenjaka, tvrdio da se „bez proračuna ne može vladati” i pozivao tadašnjeg premijera Mariana Rajoya da odstupi. Danas se, s iste strane kritike, priča – ironično – ponavlja.
