Broj poginulih u prometu u Europskoj uniji prošle je godine pao na približno 19 400, što je tri posto manje nego 2024., pokazuje najnovija procjena Europske komisije. Unatoč 580 manje žrtava, Bruxelles upozorava da većina država ne ide dovoljno brzo prema strateškom cilju prepolovljavanja smrtnih slučajeva i teških ozljeda do 2030.
Hrvatska u gornjoj polovici ljestvice
Hrvatska i dalje bilježi lošiji rezultat od prosjeka EU-a – više od 43 poginula na milijun stanovnika. U razdoblju 2019.–2025. broj smrtno stradalih smanjen je za 12 %, dok je prosjek Unije 15 %.
Kontrasti među članicama
• Najveće smanjenje zabilježile su Estonija (-38 %) i Grčka (-22 %). • Na putu k ostvarenju cilja od –50 % do 2030. trenutačno su Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska. • Najsigurnije ceste ostaju u Švedskoj (20 poginulih na milijun) i Danskoj (23).
Gdje se i kome najviše događa nesreća
• Ruralne ceste: 53 % svih smrtnih slučajeva. • Urbana područja: 38 %; tu nezaštićeni sudionici (pješaci, biciklisti, vozači skutera i električnih romobila) čine 70 % poginulih. • Autoceste: 8 %.
Podaci otkrivaju i jasnu rodnu neravnotežu – muškarci čine 77 % svih žrtava – te rizične dobne skupine: mladi od 18 do 24 godine i stariji od 65, posebno među pješacima i biciklistima.
Tko najčešće stradava
• Vozači i putnici u automobilima – 44 % • Motociklisti i mopedisti – 21 % • Pješaci – 18 % • Biciklisti – 9 % • Korisnici osobnih mobilnih uređaja – 1 %, ali s rapidnim rastom od 2021. do 2024.
Dug put do „nule”
Za svaku poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da oko 100 000 ljudi godišnje pretrpi teške posljedice prometnih nesreća u EU-u. Europska unija zacrtala je „viziju nula” do 2050., no Komisija poručuje da trenutni tempo poboljšanja neće biti dovoljan bez dodatnih mjera i trajnih napora na razini država članica.