Ubojstvo konzervativnog aktivista i bliskog Trumpova suradnika Charlieja Kirka potreslo je američku javnost te još jednom naglasilo duboke pukotine unutar političkog sustava najveće svjetske sile. Dok se Washington bavi unutarnjim šokom, Izrael intenzivira ofenzivu na Gazu, a sve veći broj država na zasjedanju Opće skupštine UN-a formalno priznaje Palestinu.
„Tragedija poput smrti Charlieja Kirka u kontekstu političkog nasilja pokazuje duboke podjele i polarizaciju u američkom društvu”, ocjenjuje dr. sc. Vedran Obućina, predsjednik Centra za međureligijski dijalog iz Rijeke. Prema njegovim riječima, trenutačna zaokupljenost SAD-a vlastitim problemima omogućuje izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da s manje međunarodnog pritiska vodi kampanju u Gazi i obračuna se s Hamasom. No Izrael istodobno trpi „diplomatsku katastrofu” jer su mu tradicionalni partneri, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, okrenuli leđa priznavanjem palestinske državnosti.
Trump i dio desnih komentatora promptno su napad pripisali „radikalnoj ljevici”. Obućina smatra kako je takva retorika „snažno politički retoričko pretjerivanje”. Američka ljevica, drži on, nije homogena ni dovoljno centralizirana da bi sustavno ugrozila demokraciju, dok istodobno ni Trumpovi pristaše nisu bez odgovornosti za rastuću polarizaciju. „Ekstremne retorike obiju strana povećavaju napetost, a stvarna strukturna prijetnja američkoj demokraciji nije jednako dramatična kao što se ponekad prikazuje u političkim medijima”, upozorava riječki analitičar.
Mediji i društvene mreže u cijeloj su priči ključan akter. Senzacionalizam tradicionalnih kuća i viralna logika algoritama pojačavaju osjećaj stalne krize. Obućina podsjeća da je osumnjičenik za atentat, Tyler Robinson, „koristio društvene mreže za vlastitu propagandu”, čime je još jednom potvrđeno koliko digitalne platforme mogu ubrzati radikalizaciju.
Za smanjenje tenzija nužne su, kaže, četiri strateške promjene:
- stroža provjera činjenica i uravnoteženo izvještavanje,
- transparentnija moderacija sadržaja online platformi,
- sustavno jačanje medijske pismenosti građana,
- naglašavanje tema koje potiču suradnju umjesto sukoba.
Iako današnje nasilje nije dosegnulo razmjere krvavih šezdesetih, „intenzivna medijska i digitalna polarizacija stvara osjećaj stalne ugroze, prijetnje i kaosa”, kaže Obućina. Taj „stalni osjećaj krize” erodira povjerenje u institucije i povećava spremnost dijela javnosti na ekstremne poteze – posljedice koje se prelijevaju daleko izvan granica SAD-a.
Zaključuje kako povratak dijalogu, odgovornom novinarstvu i kritičkom razmišljanju ostaje jedini put za zaustavljanje spirale straha: „Političko nasilje, realno ili percipirano, produbljuje podjele i stvara lanac nepovjerenja. Bez svjesnog odmaka od senzacionalizma nemoguće je obnoviti društvenu koheziju – ne samo u Americi, nego i globalno.”
