Slovenska vlada priprema zakonsku odredbu prema kojoj bi svi zaposleni – i u državnom i u privatnom sektoru – morali primiti božićnicu u visini najmanje polovice minimalne plaće. Budući da je minimalac u Sloveniji 1 277 eura, predložena božićnica iznosila bi najmanje 639 eura i bila bi u cijelosti neoporeziva.
Ljubljana je već ranije zakonom garantirala regres za godišnji odmor od najmanje 1 277 eura, a ministar financija Klemen Boštjančič ističe da se novim potezom želi dodatno poboljšati materijalni položaj radnika. Sindikati prijedlog pozdravljaju, dok dio poslodavaca upozorava da bi trošak mogao biti težak za nelikvidne tvrtke.
Hrvatska: božićnica kroz pregovore, ne kroz zakon
U Hrvatskoj božićnica nije zakonska obaveza, nego predmet kolektivnih ugovora. Zaposlenici u javnim i državnim službama prošle su godine dobili po 300 eura, dok u privatnom sektoru isplata ovisi o dogovoru s poslodavcem.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjeća da Hrvatska, uz Sloveniju, jedina u Europi dopušta neoporezive dodatke uz plaću do 1 200 eura godišnje, ali upozorava na njihove manjkavosti: „Poslodavci umjesto povišice radnicima daju neoporezive dodatke i tako izbjegavaju doprinose, a radnike često ucjenjuju.” SSSH zagovara da se neoporezivi iznos pretvori u jednokratnu isplatu krajem godine i postane pravo svih radnika, no strahuje da bi zakonsko rješenje umanjilo motivaciju za sindikalno organiziranje.
Ministarstvo rada zasad ne razmatra uvođenje obvezne božićnice, poručujući da je kolektivno pregovaranje „najprimjereniji način uređivanja međusobnih prava i obveza”, dok država može potaknuti isplatu kroz porezne olakšice.
Dodatak za umirovljenike raste
Od 2020. država umirovljenicima isplaćuje božićnicu od 60 do 160 eura, a isplatilo ju je više od 700 tisuća korisnika. Ove godine uvodi se novi godišnji dodatak na mirovinu koji se množi s brojem godina staža. Iznos po godini rada bit će 6 eura, pa će prosječni staž od 31 godinu donijeti oko 172 eura, dok bi radnik s 40 godina staža mogao dobiti 240 eura. Dodatak se, prema važećem zakonu, isplaćuje svake godine.
Saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević kaže da se dugoročno cilja na „pravu 13. mirovinu”, ističući da je za ovu godinu za dodatak osigurano 210,1 milijun eura.
Jurčić: Pitanje produktivnosti
Makroekonomist Ljubo Jurčić ideju obvezne božićnice ocjenjuje društveno odgovornom, ali traži prethodnu analizu: „Treba vidjeti kolika je dodana vrijednost po sektorima i postoji li prostor za taj trošak. Tekstilna i drvna industrija jedva isplaćuju minimalac; njima bi država morala privremeno pomoći kroz subvencije.” Upozorava i na razliku u produktivnosti: hrvatski radnik prosječno stvara oko 25 tisuća eura dodane vrijednosti godišnje, a slovenski više od 35 tisuća. „Kad bismo povećali produktivnost za 20 posto, mogli bismo lakše razgovarati o božićnici i većim plaćama”, zaključuje Jurčić.
Za sada, slovenski potez ostaje poticajna, ali i upozoravajuća usporedba: dok susjedi božićnicu pretvaraju u pravo, Hrvatska još vaga između kolektivnog dogovora i zakonskog rješenja.