Globalna ekonomska kriza i skok cijena goriva udarili su i na hrvatski nautički turizam – segment koji inače okuplja neke od najvećih potrošača u zemlji. I dok se u biogradskim marinama glanca tikovina i poravnavaju jedra, vlasnici čarter-tvrtki priznaju da je sezona započela sporije nego inače.
„Gostiju će biti, a sad da će se nešto puno zaraditi, neće”, kaže Katarina Vujević Babura, direktorica i vlasnica čarter-flote od 114 brodova raspoređenih u dvije baze koje održava 30 stalnih zaposlenika. Dodaje kako je „booking i dalje kilav, spor i vrlo oprezan” unatoč tome što je kalendar već zakoračio u tradicionalni last minute period.
Ipak, kolega Luka Šangulin u teškoj godini vidi šansu: prisjeća se pandemijskog ljeta kada su se „klijenti koji nisu nautičari odlučili za Hrvatsku i boravak na brodu”. Sličan trend ponovno se nazire kroz sve brojnije upite za plovila s posadom, osobito katamarane koji turistima nude udobnost „plovećih apartmana”.
Cijene najma, kažu čarteraši, uglavnom su ostale nepromijenjene ili su čak blago snižene. „Da bismo konkurirali susjednim državama, prisiljeni smo spuštati cijene kako bismo kompenzirali sve ostale troškove koje gost na brodu mora podnijeti”, objašnjava Vujević Babura.
U marinama je ožujak i travanj vrijeme buđenja: prvi pristižu profesionalni jedriličari i polaznici tečajeva. Bečanin Günther nakon tri desetljeća klasičnog jedrenja sada trenira upravljanje katamaranom, a njegova sunarodnjakinja Ute hvali „divno vrijeme, izvrsno more i ljubazne ljude”.
Hoće li se optimizam iz proljetnih privezišta preliti u solidnu ljetnu potražnju, ponajprije će diktirati cijena goriva i raspoloženje gostiju iz udaljenijih tržišta. No, Biograd za sada ostaje na kursu – sniženih cijena i nade u posljednji val rezervacija.