Odvjetnica i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt upozorila je da je prijedlog o sveobuhvatnoj konfiskaciji ruske zamrznute imovine „vrlo opasna tema za EU” jer bi mogao poljuljati postojeći međunarodni financijski poredak.
Govoreći o najnovijem skupu posvećenom miru u Ukrajini, Škare-Ožbolt je naglasila da se još ne radi o klasičnom mirovnom planu: „Rusije nema za pregovaračkim stolom, a dogovor koji su postigli SAD, vodeće članice EU-a i Ukrajina služi prije svega kao procesni okvir.”
Prema njezinim riječima, postignuta je politička suglasnost o tome tko bi pružao sigurnosna jamstva i nadzirao mir, ali bez konkretne međunarodne mirovne misije. Ukrajina je, kaže, dobila jamstvo zaštite u slučaju nove invazije, dok je zauzvrat povukla ambiciju za ulazak u NATO. Predsjednik Volodimir Zelenskij pritom i dalje odbija bilo kakvu razmjenu teritorija: „Zamjena teritorija značila bi prihvaćanje rezultata agresije, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom.”
Škare-Ožbolt opisuje nacrt prema kojem bi Sjedinjene Države bile „oči i uši” koji kontroliraju primirje, dok bi glavninu mirovnih snaga osigurala Europska unija kroz takozvanu Koaliciju voljnih. Još nije jasno hoće li Moskva ponuditi svoje mirovnjake ili drugačiji prijedlog.
Bivša ministrica iznijela je tri moguća modela mirovne operacije:
- klasična misija Ujedinjenih naroda poput onih u BiH, Kosovu ili Hrvatskoj – malo vjerojatna jer je Vijeće sigurnosti blokirano pitanjem Ukrajine;
- izravan poziv Kijeva partnerima da pomognu u nadzoru mira;
- posebni međunarodni ugovori ili angažman OESS-a.
Najosjetljivijim smatra potencijalnu potpunu zapljenu ruske imovine zamrznute u EU-u: „Kada bi se ostvarilo ono što je bila namjera EU-a, a to je potpuna konfiskacija sredstava, to bi dovelo u pitanje međunarodni financijski poredak.” Još je neizvjesno kako bi Kremlj na to reagirao, ali Škare-Ožbolt ponavlja da bi takav potez mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za Bruxelles, nego i za globalnu ekonomiju.
