Skupina od šest sjevernoeuropskih država – Finska, Švedska, Nizozemska, Estonija, Latvija i Litva – upozorila je da bi uvođenje načela „europske preferencije” u javnoj nabavi i državnim potporama moglo poništiti dosadašnje napore za rezanje birokracije unutar Europske unije.
U neslužbenom dokumentu upućenom Bruxellesu države navode da bi takvo pravilo moglo „obrisati naše napore pojednostavljivanja” i donijeti „još jedan sloj složene regulative” za europske tvrtke. Umjesto toga, pozivaju na „stvarno pojednostavljenje” kroz uklanjanje preostalih trgovinskih prepreka unutar Unije, dublje povezivanje tržišta kapitala i restriktivnije odobravanje državnih potpora – samo u slučajevima „očiglednog tržišnog neuspjeha”.
Tema će biti na stolu sljedeći tjedan na neformalnom summitu čelnika EU-a u belgijskom Chambordu, na kojem će im se pridružiti i bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, autor nedavnog izvješća o europskoj konkurentnosti.
Francuska strana gura ideju
Potporu „europskoj preferenciji” najglasnije daje Stéphane Séjourné, povjerenik za industriju i bliski suradnik predsjednika Emmanuela Macrona. U javnom apelu koji je potpisalo više od tisuću tvrtki, Séjourné je poručio: „Bilo da je riječ o javnom natječaju, izravnoj potpori države ili bilo kojem drugom obliku financijske pomoći, korisnik će morati značajan dio svoje proizvodnje realizirati na europskom tlu.”
Francuska tvrdi da takav pristup jača stratešku autonomiju Unije, no skeptične sjeverne članice strahuju od dodatnog administrativnog tereta i mogućih protuudaraca trgovinskih partnera.
Pitanje obrane i Ukrajine
Rasprava se prelijeva i na obrambeni sektor. EU je ovaj tjedan odobrila novi paket pomoći od 90 milijardi eura za Ukrajinu, od čega su dvije trećine namijenjene vojnoj potpori. Načelo nabave oružja definirano je „kaskadno”: europski proizvođači imaju prednost, a roba iz SAD-a i ostalih zemalja dolazi u obzir samo ako u Europi nema adekvatne zamjene.
Draghi je u svom izvješću podržao ograničenu primjenu europske preferencije u obrambenoj nabavi, s ciljem jačanja industrijske baze EU-a. Američke kompanije već su upozorile da bi takav potez diskriminirao njihovu robu „utkanu u europsko gospodarstvo”, dok dio istočnoeuropskih država tvrdi da se time usporava opskrba Kijeva ključnim sustavima.
Sljedeći tjedan čelnici 27-orice pokušat će uskladiti interese: Pariz traži jaču zaštitu domaće industrije, Berlin i Stockholm žele otvoreno tržište, a baltičke države strahuju od svake mjere koja bi mogla usporiti pomoć Ukrajini. U sjeni rata i transatlantskih napetosti, Unija traži formulu koja će istodobno ojačati konkurentnost, zadržati strateške partnere i ne ugušiti vlastito gospodarstvo dodatnom papirologijom.
