Kad je Šafija iz sela Badan posljednji put razgovarala sa sinom telefonom, odgovorio joj je drhtavim glasom: „Napravio sam najveću pogrešku… Oprosti mi, mama.” Dvadesetpetogodišnji Khalil tada je već mjesecima bio ukrajinski ratni zarobljenik – jedan od stotina Jemenaca koji su napustili razorenu domovinu prihvativši rusku ponudu o brzoj zaradi, državljanstvu i, kako su vjerovali, sigurnom poslu.
-
Kako funkcionira regrutna mreža • Posrednici i internetski kanali obećavaju plaću do 2 400 USD mjesečno, jednom godišnje potpisan ugovor i ubrzani postupak dobivanja ruskog putovnice. • Nakon dolaska u Rusiju mnogi ubrzo shvate da ugovori imaju „skriveni izlaz”: uredbom iz rujna 2022. obveza služenja traje do završetka „specijalne vojne operacije”, praktički bez roka. • Procjenjuje se da je najmanje 20 000 stranaca stupilo u ruske postrojbe, a oko 400 dolazi iz Jemena.
-
Posljedice na prvoj crti • Organizacija Međunarodna federacija jemenskih migranata, koja iz Nizozemske prati sudbine boraca, bilježi najmanje 24 poginula Jemenca i desetke nestalih. • Video-zapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju mladiće koji, prestrašeni i ozlijeđeni, mole sunarodnjake „spasite braću Jemence, prisiljavaju nas da ratujemo”.
-
Sudbina dvojice preživjelih • Husein (28) i Khalil zarobljeni su nakon samo šest tjedana na bojištu u regiji Kursk. Njihovu su postrojbu, kažu, činila dvadesetica Jemenaca; ostali su poginuli. • U ukrajinskom logoru za ratne zarobljenike ispričali su da naredbe nisu razumjeli jer ne govore ruski, a na frontu su poslani bez obuke. „Ne možeš biti na prvoj crti i ne razumjeti jezik”, kaže Husein. • Zarobljenici tvrde da se u razmjenama vojnika Rusi prioritetno vraćaju kući, dok stranci ostaju. „Njima nije stalo do nas”, govori jedan od zatočenika.
-
Slomljene obitelji i izgubljena nada • Huseinova majka mjesecima je vjerovala da joj je sin poginuo – iz Rusije je stigla čak i smrtovnica. Tek nakon novinarske intervencije doznala je da je živ. • Khalilovu obitelj uzdržavao je njegov skromni rad na tržnici i kasnije u omanskom restoranu. Danas otac, majka i četvero mlađe braće stisnuti su u jednoj sobi, iznajmivši ostatak kuće kako bi preživjeli. • Usprkos strahotama koje je doživio, Khalil kaže da bi se, bude li pušten, „morao vratiti u Rusiju” jer nije podignuo ni dolar od obećane plaće, a srami se vratiti kući praznih ruku.
-
Šira slika • Više od devet godina rat u Jemenu sustavno uništava gospodarstvo; za mnoge je 70 USD mjesečne nadnice na tržnici jedini prihod. U takvom kontekstu ponuda tisuća dolara i putovnice zvuči poput spasa. • No put se često pokazuje jednosmjernim: smrt na bojištu ili dugotrajno zatočeništvo, dok ruska i jemenska diplomacija međusobno prebacuju odgovornost.
„Umoran sam, mama”, prošaptao je Khalil u jednom od rijetkih razgovora s obitelji. Šafija je odgovorila: „Dala bih ti svoje oči, dala bih ti sve.” Ta rečenica, izgovorena preko vezâ koji ponekad nestanu jednako naglo kao što su se i pojavili, stoji kao bolna opomena da za tisuće mladih Jemenaca o borbi u Ukrajini nisu presudile ideologija ni politika, nego očaj i prazni tanjuri kod kuće.