Damask – Na središnjem Trgu Omejida danas se vijore nove zastave i pripremaju vojni mimohodi dok Sirija obilježava godinu dana od bijega Bašara al-Asada i kraja 54-godišnje alavitske dinastije. Građani iz raznih dijelova zemlje počeli su se okupljati još tijekom vikenda, a službena proslava kulminira večeras prvim vatrometom otkako je rat iz 2011. zahvatio glavni grad.
Novi predsjednik Ahmed al-Šara, bivši zapovjednik Al-Kaide i vođa islamističke skupine Hajat Tahrir al-Šam, jutro je započeo molitvom u džamiji Omejida. U vojnoj odori nalik onoj iz pobjedničke ofenzive, poručio je: „Od sjevera do juga i od istoka do zapada, akobogda, ponovo ćemo izgraditi snažnu Siriju sa strukturom koja odgovara njenoj sadašnjosti i prošlosti.”
Šara je u proteklih 12 mjeseci dramatično promijenio diplomatsku kartu zemlje. Usvojio je privremeni ustav, otvorio vrata Washingtonu, dobio potporu Ankare i zemalja Perzijskog zaljeva te se distancirao od nekadašnjih Asadovih sponzora, Teherana i Moskve. Zbog tih zaokreta većina zapadnih sankcija je suspendirana.
Ipak, krvavi bilans ostaje. Stotine civila poginule su u svježim sektaškim obračunima, milijuni i dalje traže sigurnost, a nepovjerenje manjinskih zajednica raste. Kurdska autonomna administracija na sjeveroistoku zabranila je javna okupljanja, upozoravajući na „pojačanu aktivnost terorističkih ćelija”. Druzi u južnoj pokrajini Sweida, gdje je u srpnju poginulo nekoliko stotina ljudi u sukobima s vladinim snagama, sve glasnije zazivaju vlastitu državnost.
Unatoč tomu, Šara na nedavnom forumu u Kataru tvrdi da „Sirija danas živi u svojim najboljim vremenima” i najavljuje četverogodišnje prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se izraditi trajni ustav i raspisati izbori. U listopadu su održani prvi neizravni izbori za parlament, no predsjednik prema privremenom ustavu još mora imenovati trećinu od 210 zastupnika.
Humanitarni teret ostaje golem. Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice procjenjuje da se od Asadova pada vratilo oko 1,2 milijuna izbjeglica i 1,9 milijuna interno raseljenih osoba. Guverner središnje banke tvrdi da je povratak dodatnih 1,5 milijuna ljudi već potaknuo gospodarski rast, no Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova upozorava da 16,5 milijuna Sirijaca i dalje ovisi o pomoći, a smanjenje donacija moglo bi usporiti povratnički val.
Dok se nad Damaskom večeras pale slavljenički vatrometi, zemlja ostaje razapeta između nade u obnovu i sjena desetljeća rata. Hoće li Šarina obećanja o „pravednom i inkluzivnom poretku” nadvladati sektaške podjele, test je koji Siriju čeka već sutra.