Sirijski predsjednik Ahmed al-Šara objavio je u Damasku da njegova vlada pregovara s Izraelom o sveobuhvatnom sigurnosnom sporazumu, prvom nakon gotovo osam desetljeća sukoba između dviju država.
Prema riječima al-Šare, sporazum bi pod nadzorom Ujedinjenih naroda trebao zajamčiti poštivanje sirijskog zračnog prostora i teritorijalnog integriteta, a zauzvrat bi Damask pristao na određene sigurnosne mehanizme na granici.
Pregovori u Londonu • Izraelsko i sirijsko izaslanstvo protekle su srijede provelo pet sati za pregovaračkim stolom u Londonu. Posredovale su Sjedinjene Američke Države čiji je predsjednik Donald Trump otvoreno naklonjen i al-Šari i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. • Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani predstavio je odgovor Damaska na izraelski nacrt sporazuma, dok je izraelsku stranu vodio ministar za strateška pitanja Ron Dermer.
Glavne točke izraelskog prijedloga
- Uspostava zone zabrane leta i demilitarizirane zone u jugozapadnoj Siriji, uz granicu s Izraelom.
- Postupno povlačenje izraelskih snaga iz tampon-zone zauzete nakon svrgavanja Bašara al-Asada 8. prosinca 2024.
- Zadržavanje izraelske vojske na vrhu planine Hermon, mjestu sa strateškim nadzorom nad prilazima Damasku.
Sirijski zahtjevi • Damask traži model sličan sporazumu o razdvajanju snaga iz 1974., što uključuje potpuno povlačenje izraelskih trupa s novozauzetih položaja. • Sirija ne pristaje na trajnu izraelsku prisutnost na Hermonu i inzistira na jasnim vremenskim rokovima za povlačenje.
Američki pritisak – ili posredništvo? Washington, prema diplomatskim izvorima, želi da dogovor bude postignut prije početka Opće skupštine UN-a sljedeći tjedan. Al-Šara, međutim, tvrdi da „Amerika ima posredničku, a ne prisilnu ulogu”. Podsjetio je da je Izrael od prosinca izveo više od 1 000 zračnih napada i preko 400 kopnenih upada u Siriju, čime je „ugrozio američku politiku stabilne i ujedinjene Sirije”.
Što je izvan dosega pregovora Predsjednik je naglasio da se još ne razgovara o punoj normalizaciji odnosa niti o sudbini Golanske visoravni. „Golan je veliko pitanje i prerano je otvarati ga”, rekao je al-Šara, podsjetivši da je Izrael već odbio mogućnost vraćanja tog područja.
Mogući domino-efekt Al-Šara je ocijenio da bi uspješan sigurnosni pakt mogao otvoriti put novim sporazumima sa židovskom državom, ali je naglasio da trenutačno „mirovni ugovor nije na stolu”.
Unatoč vidljivom napretku, ključni prijepori – prije svega budući status planine Hermon – ostaju neriješeni. Obje strane najavile su skori nastavak pregovora, a međunarodna zajednica s opreznim optimizmom promatra pokušaj da se nakon 80 godina neprijateljstava na sjeveru Bliskog istoka konačno uspostavi trajna sigurnosna arhitektura.
