Zabrinjavajuće izvješće Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) signalizira kraj višedesetljetnog smanjenja svjetskih nuklearnih arsenala. Umjesto njihova postupnog ukidanja, vodeće sile ubrzano moderniziraju i proširuju skladišta bojevih glava – i to, po prvi put, uz pomoć umjetne inteligencije.
„Vidimo znakove upozorenja na novu utrku u nuklearnom naoružanju u posebno opasnom i nestabilnom trenutku za geopolitiku”, izjavio je direktor SIPRI-ja Dan Smith. Prema izvješću, Kina, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja povećale su ukupni broj bojevih glava za više od 700 u protekla četiri desetljeća, dok ostale sile ulažu goleme resurse u digitalnu modernizaciju postojećih sustava.
Ključni rizik leži u delegiranju odluke o lansiranju nuklearnog oružja algoritmima. AI sustavi mogu u djeliću sekunde analizirati goleme količine podataka – što je, prema zagovornicima, dragocjeno u kriznim situacijama u kojima političari tradicionalno imaju svega nekoliko minuta za reakciju. No Smith upozorava da bi takvo „neoprezno usvajanje umjetne inteligencije moglo značajno povećati nuklearni rizik”.
Podsjetio je na incident iz rujna 1983., kada je sovjetski časnik Stanislav Petrov ignorirao lažno računalo koje je prijavilo američki napad s pet projektila. Njegova sumnja spriječila je moguću globalnu kataklizmu. „Brzina kojom umjetna inteligencija djeluje znači da u budućim sukobima ljudi poput Petrova možda neće imati vremena spriječiti odluku”, navodi se u izvješću.
Optimizam prema AI-u dodatno se topi nakon prošlotjednog izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja, koji je nakratko podignuo retoriku o Trećem svjetskom ratu. Iako je postignuto primirje, SIPRI naglašava da se trka naoružanja nastavlja: države žele „konkurentsku prednost u umjetnoj inteligenciji, kako u ofenzivne tako i u obrambene svrhe”.
Smith upozorava da bi potpuno prepuštanje odluke računalima značilo „prave scenarije sudnjeg dana”. Unatoč potencijalnoj strateškoj korisnosti, izvješće zaključuje da svaki korak prema automatiziranim sustavima lansiranja povećava vjerojatnost pogrešne procjene – i time približava svijet nuklearnoj katastrofi.