Globalne zalihe nuklearnih bojevih glava prvi put nakon Hladnog rata ponovno rastu, pokazuje najnoviji godišnjak Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI).
Prema izvješću, ukupno je početkom siječnja u svijetu bilo procijenjenih 12 241 bojeva glava. Od toga se 9 614 nalazi u vojnim skladištima spremnih za uporabu, a više od 2 100 drži se u stanju visoke pripravnosti – ponajprije Sjedinjene Države i Rusija.
„Era smanjenja broja nuklearnih oružja, koja je trajala od kraja Hladnog rata, bliži se kraju“, upozorio je Hans M. Kristensen, suradnik SIPRI-jeva programa za oružje za masovno uništenje. „Umjesto toga svjedočimo rastućim arsenalima, zaoštrenoj nuklearnoj retorici i napuštanju sporazuma o kontroli naoružanja.“
Svi nuklearno naoružani akteri – SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Francuska, Kina, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja – moderniziraju postojeće sustave i uvode nove. Posebno se izdvaja Kina, čiji je arsenal u samo godinu dana narastao 20 posto, na oko 600 bojevih glava, a projekcije sugeriraju da bi do 2030. mogla dostići razinu dviju vodećih nuklearnih sila.
Rast bilježe i Indija, Pakistan i Izrael, što dodatno podiže rizik u već napetim regijama. Matt Korda iz SIPRI-ja upozorava da bi napadi na objekte povezane s nuklearnim snagama „mogli pretvoriti konvencionalni sukob u nuklearnu krizu“.
Izvješće izlazi u trenutku pojačanih napetosti na više frontova: između Izraela i Irana nedavno su gađane iranske vojne lokacije i znanstvenici povezani s nuklearnim programom, dok su pregovori Moskve i Kijeva ponovno u zastoju.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da „vrlo pomno“ prati situaciju. Razina zračenja ostaje stabilna nakon bombardiranja postrojenja za obogaćivanje urana u Natanzu, a direktor Rafael Mariano Grossi poručuje da je IAEA „spremna odgovoriti na svaku nuklearnu ili radiološku hitnost unutar jednog sata“. „Po drugi put u tri godine svjedočimo dramatičnom sukobu dviju država članica u kojem se pod vatrom nalaze nuklearni objekti i njihova sigurnost je ugrožena“, dodao je Grossi.
SIPRI zaključuje da, nastavi li se sadašnji trend usporenog razoružanja i ubrzane modernizacije, svijet ulazi u novu fazu nuklearne neizvjesnosti, s arsenala koji ponovno rastu umjesto da se smanjuju.