Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su hitno sazivanje Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu minimalne plaće kako bi se pokrenula rasprava o iznosu minimalne plaće za 2026. godinu. Sadašnja minimalna bruto plaća od 970 eura, upozoravaju, rapidno gubi težinu u odnosu na prosjek i medijan primanja.
Prema njihovoj analizi, udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći pao je sa 51,53 posto u listopadu prošle godine na 44,75 posto u prosincu 2024. U odnosu na medijalnu bruto plaću pad je s 61,09 na 53,88 posto. „Hrvatski radnik, stoga, nije samo manje plaćen, on je jedan od jeftinijih u Europskoj uniji”, poručuju iz NHS-a.
Sindikati traže i izmjenu Zakona o minimalnoj plaći kako bi se iznos usklađivao dvaput godišnje te otvaranje razgovora o povećanju osobnog odbitka, uz očuvanje prihoda lokalne samouprave.
Pozivaju se na podatke Eurostata koji pokazuju da prosječni trošak rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura po satu, dok je prosjek EU-a 33,5 eura. Uz to, prema podacima Fine, neto dobit poduzetnika lani je dosegnula 9,9 milijardi eura, 66 posto više nego 2021., dok je prosječna neto plaća porasla 38,9 posto, a inflacija 28,8 posto. Cijene hrane skočile su 44,7 posto, nadmašivši rast plaća i dodatno pritisnuvši kupovnu moć građana.
NHS naglašava i problem rastućeg oslanjanja poslodavaca na neoporezive naknade umjesto povećanja osnovne bruto plaće. Prošle su godine radnicima isplatili 2,64 milijarde eura kroz takve primitke, 27 posto više nego godinu ranije, dok je samo u prvoj polovici ove godine već isplaćeno 1,19 milijardi eura. Sindikati upozoravaju da ovakva praksa snižava buduće mirovine i prava iz sustava socijalne sigurnosti jer se ne uplaćuju doprinosi.