Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) objavili su oštro priopćenje u kojem tvrde da problem domaćeg tržišta rada nije previsoka cijena rada, nego kronično potplaćeni zaposlenici.
Prema najnovijim podacima Eurostata, sat rada u Hrvatskoj stoji 16,5 eura, dok je prosjek Europske unije dvostruko viši – 33,5 eura. U razvijenijim članicama razlika je još dramatičnija: Njemačka bilježi 43,4 eura, Austrija 44,5 eura, Irska 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura po satu.
„Kako hrvatski radnik može biti preskup ako je dvostruko jeftiniji od europskog prosjeka?”, pitaju iz sindikata, upozoravajući da se prečesto stvara kriva slika prema kojoj radnici koče razvoj gospodarstva.
Postoci bez konteksta Sindikat podsjeća da se u javnosti često ističe visok postotni rast plaća i troška rada u Hrvatskoj, no apsolutne vrijednosti otkrivaju drugu priču. U drugom tromjesečju 2025. cijena rada u Austriji narasla je 3,8 % na osnovicu od 44,5 eura, što iznosi 1,69 eura više po satu. Hrvatska je zabilježila rast od 9,2 %, no na znatno nižoj osnovici od 16,5 eura – povećanje od tek 1,51 eura po satu.
„Ispada da radnik u Austriji s ‘malim’ postotkom dobije više novca nego radnik u Hrvatskoj s ‘velikim’ postotkom. Postoci ne pune novčanike”, ističu u NHS-u.
Skuplji život, niže plaće Sindikat upozorava da hrvatski zaposlenici plaćaju hranu, gorivo i režije gotovo po istim cijenama kao kolege u Njemačkoj ili Austriji, ali s upola manjim primanjima. To znači da u praksi žive u „skupljoj stvarnosti”.
Nadalje, u razvijenim državama rast plaća prati rast produktivnosti koji se postiže ulaganjima u tehnologiju, inovacije i obrazovanje. U Hrvatskoj se, tvrde sindikati, dio poslodavaca umjesto toga okreće rezanju radničkih prava.
„Radnik se prikazuje kao trošak, a ne kao temelj svake dodane vrijednosti”, poručuju iz NHS-a.
Zaustaviti iseljavanje Kako bi se zadržali ljudi u zemlji i stvorilo održivo gospodarstvo, sindikat predlaže:
• kontinuirano povećanje bruto plaća; • veća ulaganja u tehnološki napredak i modernizaciju; • priznavanje radnika kao ključnog resursa, a ne puko stavke troška.
„Sve dok radnike budemo promatrali kao problem, Hrvatska će ostati zemlja jeftine radne snage i iseljavanja”, zaključuje NHS.