U ponedjeljak, 26. siječnja, svih 11 reprezentativnih sindikata javnih službi sastaje se kako bi usuglasili daljnje poteze u pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru. Cilj je dogovoriti rast osnovice plaća i materijalnih prava za 2026., no sindikati sve glasnije upozoravaju da bi, u slučaju zastoja, mogli pokrenuti kolektivni spor – što otvara put i štrajku.
Vladina posljednja ponuda • rast osnovice 1 % od 1. srpnja 2026. • 30 € naknade za topli obrok od 1. rujna 2026. • dodatnih 1 % osnovice od 1. prosinca 2026. Ukupna težina paketa – 278 milijuna eura godišnje.
Sindikati traže • rast osnovice 4 % + 4 % u dva koraka • 60 € toplog obroka Trošak zahtjeva procjenjuju na oko 800 milijuna eura.
„Ponuda Vlade je lošija od one koju smo imali lani na stolu. ... Praktički ispada da sedam mjeseci radnici ne bi osjetili nikakvo povećanje plaća”, poručuje Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Dodaje kako sindikati ovaj prijedlog smatraju toliko neprihvatljivim da nisu ni izlazili s protuponudom.
Sličan stav dijele i ostali. „Jesmo za dogovor, ali ne na način kako Vlada to radi”, kaže Topolnjak, napominjući da prostora u proračunu ipak ima.
Složena pregovaračka igra Prema riječima Sanje Šprem, čelnice Sindikata hrvatskih učitelja, čak i ako sindikati državnih službi prihvate Vladinu ponudu, time se pregovori za javne službe ne bi automatski završili. Vlada može uredbom odrediti novu osnovicu, no sindikati se nadaju da se takvim potezom neće derogirati socijalni dijalog.
Šprem procjenjuje da bi mogla uslijediti još „jedan do dva kruga pregovora” prije konačnog raspleta. Ako dogovor ne padne, procedura nalaže mirenje; bez rješenja, slijede industrijske akcije ili odustajanje od zahtjeva. Treća je opcija – status quo, koji zaposlenicima ne donosi nikakvo povećanje.
Zasad obje strane ponavljaju da priželjkuju sporazum, no sindikati su jasni: bez bolje ponude Vlade, pritisak će se pojačati, a štrajk postaje realna mogućnost.