Njemački savezni kancelar Friedrich Merz najavio je da želi ukinuti mogućnost izdavanja kratkotrajnog bolovanja putem telefona, tvrdeći da je sadašnji sustav „previše poticajan za izostanke s posla”.
• Prema Merzovim podacima radnici u Njemačkoj godišnje prosječno provedu 14,5 dana na bolovanju, što on smatra pretjeranim i kočnicom za oporavak najvećeg europskog gospodarstva.
• Nacionalno udruženje liječnika koji rade s javnim zdravstvenim osiguranjem (KBV) podržalo je Merza, uz obrazloženje da je „teško procijeniti nečiju radnu nesposobnost putem telefona”.
• Ministrica zdravstva Nina Warken najavila je „kritičnu reviziju” telefonskog bolovanja, koje se trenutačno najčešće koristi za blaže prehlade i slična stanja koja ne zahtijevaju liječenje.
Snažno protivljenje dolazi iz sindikata i oporbenog SPD-a. Oni upozoravaju da bi prisiljavanje radnika na fizički posjet liječniku zbog svake prehlade predstavljalo „uznemiravanje” te nepotrebno opteretilo ionako krcate čekaonice. Sindikalni čelnici poručuju da se radnike „trpa u isti koš s ljenčinama” i da se time propušta riješiti prave uzroke bolovanja, poput stresa i loših radnih uvjeta.
Iako vlada tvrdi da želi smanjiti zlouporabe i potaknuti produktivnost, kritičari smatraju da bi predložena mjera mogla proizvesti suprotan učinak: usporiti rad zdravstvenog sustava i potaknuti širenje zaraza u ordinacijama.
Rasprava o telefonskom bolovanju time je postala nova točka podjela unutar njemačke politike i društva, dok se zemlja suočava s usporenim gospodarskim rastom od 2022. godine.
