Od pregovora koji su zapeli već na prvom koraku do štrajkova koji su se prelijevali iz sektora u sektor, 2025. je bila jedna od najnapetijih godina na hrvatskoj sindikalnoj sceni.
Raspad dijaloga u javnim službama
• Obrazovni sindikati krajem prosinca optužili su Vladu da je „prekinula socijalni dijalog”.
• Predsjednik srednjoškolskog sindikata Zrinko Turalija tvrdi da izvršna vlast ignorira ranije potpisane sporazume i odbija otvoriti pregovore o granskim ugovorima.
• Šef Preporoda Željko Stipić upozorio je da je Vladina ponuda toliko niska da bi realno značila „smanjenje cijene rada”.
Ministar Piletić spušta očekivanja
Ministar rada Marin Piletić poručio je da osam posto rasta osnovice u 2026. „nije realno” jer je koeficijentskom reformom plaća već prosječno porasla 30 % u 2024. Vlada trenutačno nudi:
• povećanje osnovice od 1 % tek od 1. srpnja
• isplatu toplog obroka od 20 eura (početak 1. travnja).
Sindikalni zahtjevi – financijska rupa od 1,63 mlrd. eura
Tri središnjice (SSSH, MHS, NHS) traže:
• 12 % veće osnovice
• uskrsnicu 150 eura
• 100 eura toplog obroka za 11 mjeseci.
Vladini izračuni kažu da bi to državni proračun stajalo 1,63 mlrd. eura.
Štrajkovi i prosvjedi nižu se kroz godinu
• U ožujku jednodnevni, a potom i cirkularni štrajk u školama.
• Premijer Andrej Plenković izjavio da „štrajk nije bio potreban” i podsjetio na ukupno 48 % povećanja osnovice od 2016., uz najavu umanjenja plaća za dane u štrajku.
• Vatrogasci u Umagu stupili u štrajk tražeći jednake plaće kao i druge gradske službe.
• Zaposlenici hitne medicine prosvjedovali u Zagrebu: traže povrat beneficiranog staža, poseban zakon i smjenu ravnateljice Maje Grbe Bujević.
• Radnici PIK-a Vrbovec i Zvijezde prekinuli su travanjski štrajk tek nakon postizanja okvira za novi kolektivni ugovor s Fortenovom.
Novi akteri i pukotine unutar sindikalnog bloka
U lipnju je osnovan sindikat Znanje. Predsjednica Nada Lovrić nazvala je prethodni štrajk u školama „neuspješnim” i pozvala nastavnike na prelazak k njima. Vladin i sindikalni pregovarači potpisali su tada sporazum koji je osigurao nesmetanu državnu maturu, ali su ključna materijalna pitanja ostala otvorena.
Što donosi 2026.?
Ministarstvo rada najavilo je izmjene Zakona o radu kako bi se u domaće zakonodavstvo prenijele direktive o transparentnosti plaća i platformskom radu. Najveći teret novih obveza snosit će veliki poslodavci, a izvješća o jednakosti plaća podnosit će se svake tri godine.
Sindikati već najavljuju zajedničke industrijske akcije ako Vlada ostane pri simboličnom jednom postotku rasta. Nakon godine konstantnih sudara, obje strane ulaze u 2026. – jedni s praznijim proračunom, drugi s još većom mobilizacijom – dok se javni sektor pita tko će prvi trepnuti.
