Ministri financija Njemačke, Francuske, Nizozemske, Poljske, Španjolske i Italije objavili su da žele radikalno promijeniti način funkcioniranja Europske unije. „Ovako više ne ide”, poručila je šesterostruka koalicija, jasno naznačivši da Bruxelles, kako tvrde, mora prestati biti tvornica propisa i pretvoriti se u motor razvoja.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil otvoreno je sažeo ambiciju: „Mi dajemo zamah; drugi se mogu pridružiti. Važno je jačanje naše konkurentnosti i obrambenih sposobnosti.” Time je faktički potvrđen nastanak Europe u dvije brzine – brža skupina unaprijed će dogovarati i provoditi projekte bez čekanja suglasnosti svih 27 država članica.
Takav scenarij nezaobilazno otvara pitanje: u kojoj će se traci naći Hrvatska? Zemlja s najslabijom kupovnom moći umirovljenika u EU-u, jednim od najviših stopa smrtnosti od karcinoma i čestim mjestima pri europskom dnu mnogih ljestvica riskira da zaostane upravo u područjima koja nova inicijativa proglašava presudnima – konkurentnosti i obrani.
Dosad se Zagreb u integracijskim raspravama uglavnom priklanjao širokom konsenzusu. No ako „brza traka” krene jačim tempom, odluka o priključivanju ili ostajanju sa strane morat će pasti brzo, a posljedice će osjetiti i gospodarstvo i građani s već ionako tankim standardom.
Ulog je dvostruk: zadržati mjesto za stolom gdje se donose ključne odluke o novcu i sigurnosti te istodobno uhvatiti priključak s državama koje ambiciozno odgovaraju na pritiske Donalda Trumpa, Kine i Rusije. Za Hrvatsku vrijeme istječe – a smjer još nije jasan.
