Gotovo 60 % hrvatskih kućanstava ima poteškoća s mjesečnim računima za hranu, stan i režije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu. Time je Hrvatska, zajedno s Latvijom, četvrta najpogođenija zemlja u Uniji, dok EU-prosjek iznosi 42 %.
Na vrhu ljestvice nalazi se Grčka s 86 % kućanstava koja jedva spajaju kraj s krajem, slijedi Bugarska sa 77 %, a treće mjesto dijele Slovačka (66 %) i Rumunjska (65 %). Suprotni pol čine Njemačka (18 %), Nizozemska (19 %), Luksemburg (24 %), Švedska (25 %) i Finska (28 %).
Eurostatova analiza oslanja se na EU-SILC anketu čiji ispitanici sami procjenjuju koliko im je teško podmirivati osnovne troškove. Kritičari ispituju subjektivnost takvog pristupa, no sindikalisti ističu da rezultati odražavaju stvarno stanje na terenu.
„Kakve veze ima način istraživanja, i anketni je legitiman”, poručuje predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Njegova je organizacija nedavno izračunala da bi dostojanstvena plaća za 2026. trebala iznositi 2025 eura neto, kako bi pokrila stanovanje, prehranu, prijevoz, zdravlje i ostale osnovne troškove.
U internom istraživanju sindikata, među radnicima raznih sektora, 81,8 % ispitanika reklo je da s trenutačnom plaćom ne može „normalno živjeti”, dok je dodatnih 9,8 % odgovorilo „jedva” ili „donekle”.
Iveković hvali pomake u rastu minimalne plaće, ali upozorava da Vladin cilj o 1250 eura bruto za dvije godine „nije dovoljan”: „Ovim tempom radnicima bi trebalo još 12 godina do plaće dostojne života”, tvrdi.
Podaci Državnog zavoda za statistiku također ukazuju na ranjivost: stopa rizika od siromaštva 2023. iznosila je 20,3 %, a čak 21,7 % stanovništva bilo je izloženo riziku siromaštva ili socijalne isključenosti. Drugim riječima, svaki peti građanin nalazi se nad egzistencijalnom provalijom.
Istodobno, štednja u bankama krajem kolovoza dosegla je rekordnih 41,9 milijardi eura, pri čemu oko 40 % tog iznosa drži mali broj štediša. Kontrast između visokih depozita i svakodnevice većine građana dodatno pojačava raspravu o raspodjeli bogatstva i učinkovitosti vladinih mjera.
Premijer Andrej Plenković i vladajući HDZ često ističu da se „nikad nije živjelo bolje”. Brojke, međutim, sugeriraju da se dobar dio zemlje još uvijek bori s osnovnom egzistencijom.