Ukrajinski redatelj Sergej Loznica, matematičar po obrazovanju i bivši istraživač kibernetike, predsjedao je međunarodnim žirijem ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Festivalska publika ondje je imala priliku pogledati njegov najnoviji igrani naslov „Dva tužitelja”, premijerno prikazan u natjecateljskom programu 78. filmskog festivala u Cannesu.
Lozničin crnohumorni, kafkijanski film odvodi gledatelje u Sovjetski Savez tridesetih godina. Inspiriran istoimenim romanom fizičara Georgija Demidova, autor prikazuje „beznadnog junaka koji traži pravdu u nepravednom svijetu”. Autentičnost epohe naglašena je kostimima sačinj enima od originalnih materijala iz tog razdoblja, dok su prizori zatvora snimljeni u zloglasnom Centralnom zatvoru u Rigi, izgrađenom 1905. i prepunom političkih zatvorenika u Staljinovo vrijeme.
„Film govori o onome što se događa upravo sada i o onome što tek može uslijediti. Svaka zemlja ima birokraciju, a autoritarni vođe teže većoj moći. Naivnost poput one našeg protagonista uvijek je pogubna”, upozorava Loznica, podsjećajući da Europa još nije shvatila da rat u Ukrajini nije samo ukrajinski problem: „Svi živimo na vulkanu, u vrlo nestabilnom svijetu, a Rusija vrlo agresivno gleda na Zapad.”
Demidovljeva sudbina – uhićen 1938., četrnaest godina robijao je u gulagu, a KGB mu je 1980. zaplijenio rukopise – bila je dodatni motiv redatelju: „Samo sjećanje na tog čovjeka potaknulo me na snimanje.” ironijom totalitarnih sistema smatra to što su arhivi – pa i oni najpogubnijih režima – „savršeno organizirani” jer nitko ne želi riskirati uništavanje materijala.
Rat prekida, ali ne zaustavlja Loznica je 2018. snimio igrani film „Donbas”, a zatim započeo rad na dokumentarcu „Babi Yar” o masakru Židova u Kijevu 1941. Invazija na Ukrajinu 2022. prekinula je planirani nastavak rada: „Bilo mi je teško reći zbogom projektu kojem sam posvetio deset godina, no još se nadam dovršetku.” U međuvremenu je realizirao „Dva tužitelja” te „sedam-osam” kraćih i duljih dokumentaraca, ukupno oko petnaest sati materijala.
Na pitanje ima li nade za brzo okončanje rata Loznica ne zvuči optimistično: „Ne vidim znakove da Rusija želi stati. Čak i ako se potpiše mirovni sporazum, problem ostaje.” Europa, drži, nije odgovorila dovoljno odlučno – kada je Moskva tražila povlačenje NATO-a iz istočnoeuropskih država, „odmah je trebalo mobilizirati resurse i ojačati obranu”.
Umjetna inteligencija neće zamijeniti glumce Kao bivši stručnjak za ekspertne sustave, Loznica se osvrnuo i na sve učestalije tvrdnje da će umjetna inteligencija izbaciti ljude iz filmske industrije: „Računalo je pobijedilo Kasparova, ali šah nije nestao. UI može napisati pismo, ali nikada roman kakav su stvorili Tolstoj ili Dostojevski ni film poput Hitchcockova. To bi bili silno dosadni filmovi.”
Dok traje rat i globalne nestabilnosti, redatelj planira nastaviti „opisivati totalitarne režime” kako bi, kaže, potaknuo publiku na razmišljanje i smanjio opasnu naivnost: „Znanje nam uvijek pomaže. To je jedini način da ne budemo žrtve sustava.”