Američki Senat neočekivano je posegnuo za kočnicom prema Bijeloj kući: s 52 glasa „za” i 47 „protiv” odobrio je rezoluciju koja predsjedniku Donaldu Trumpu uskraćuje pravo da samostalno širi vojne operacije protiv Venezuele bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Rezultat je postignut zahvaljujući nekoliko republikanskih senatora koji su se pridružili demokratskom bloku, što je rijetka demonstracija unutarstranačkog otpora. Šef države na društvenim je mrežama uzvratio oštrim riječima: „Republikanci bi se trebali sramiti senatora koji su upravo zajedno s demokratima glasali u pokušaju da oduzmu naše ovlasti da se borimo i branimo Sjedinjene Američke Države.”
Sljedeće prepreke – Rezoluciju sada čeka glasovanje u Zastupničkom domu, gdje također većinu drže republikanci. – Čak i da prođe oba doma, za nadjačavanje gotovo sigurnog predsjedničkog veta bila bi potrebna dvotrećinska potpora, što se smatra malo vjerojatnim.
Trump je istog dana u razgovoru za New York Times poručio kako bi Sjedinjene Države mogle „godinama” nadzirati Venezuelu i upravljati njezinim prihodima od nafte, naglasivši da neće odstupiti od tvrde linije prema vladi u Caracasu.
Gest ponude mira iz Caracasa Paralelno s dramom u Washingtonu, predsjednik venezuelskog parlamenta Jorge Rodriguez objavio je da će se tijekom četvrtka na slobodi naći „značajan broj” domaćih i stranih zatočenika. Prema njegovim riječima, riječ je o jednostranoj gesti dobre volje, a ne o dogovoru s oporbom.
Nevladina organizacija Foro Penal navodi da se u venezuelanskim zatvorima trenutačno nalazi 863 politička zatvorenika, među kojima su političari, aktivisti za ljudska prava, sudionici prosvjeda nakon osporenih izbora 2024. te novinari.
U Washingtonu i Caracasu, različiti motivi – u oba slučaja visoki ulozi: kontrola vojnih ovlasti i oslobađanje političkih pritvorenika – pokazuju koliko su pitanja Venezuele ostala eksplozivna tema i na američkom tlu i unutar same latinskoameričke države.
