Bruxelles – Maroš Šefčovič upravo je navršio 59 godina i sprema se postati najdugovječniji povjerenik u povijesti Europske komisije, a pritom vodi i najosjetljivije trgovinske pregovore s Washingtonom.
Von der Leyen i Fico na istoj strani
Iako se politički razilaze, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i proruski slovački premijer Robert Fico složni su u jednom: Šefčoviču treba zahvaliti. Von der Leyen mu je čestitala na „neumornom radu i vještom kormilarenju“, dok je Fico na Facebooku napisao: „Čestitajmo mu“. Podrška je stigla nakon što je Šefčovič, uz deset odlazaka u Washington, sklopio okvirni dogovor s timom Donalda Trumpa, koji sada predvode Howard Lutnick i Jamieson Greer. Istodobno je stupila na snagu američka carina od 15 % na europsku robu, a detalji sporazuma tek se dorađuju.
„Ovo je najteži izazov s kojim sam se susreo“, poručio je Šefčovič e-porukom. „Osjećam golemu odgovornost za milijune radnih mjesta i bilijune eura razmjene. Uvijek je bolje sklopiti dogovor nego riskirati trgovinski rat.“
Od Željezne zavjese do Bruxellesa
Rođen u predgrađu Bratislave, svega tri kilometra od tadašnje Željezne zavjese, Šefčovič je 1985.–1990. studirao na moskovskom MGIMO-u, elitnoj diplomatskoj akademiji koja je iznjedrila i šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova. Tada je, kaže, „najveći san bio samo prijeći granicu i vidjeti Austriju“. Tek će ga pad komunizma odvesti na Zapad – sve do Stanforda, gdje su mu predavali Milton Friedman i Condoleezza Rice.
Diplomatska služba odvela ga je u Zimbabve, Kanadu, Izrael (već s 32 godine postaje veleposlanik) i naposljetku u Bruxelles. Ondje 2004. preuzima funkciju slovačkog veleposlanika pri EU-u, a 2009. ulazi u Europsku komisiju. Slijedom triju predsjednika Komisije dobiva nadležnost za najteže dosjee – od ukrajinsko-ruskog plina, preko brexita (nadimak „kralj kobasica“ dao mu je Britanac Michael Gove) do unutarnjih reformi Komisije.
„Uvijek zna sve od A do Ž“, kaže slovačka eurozastupnica Katarína Roth Neveďalová. Komisijski insider opisuje ga kao „jegulju koja kliže kroz sukobe“ – sabran, oprezan, sklon izbjegavanju rizika.
Politički izlet i „Faustov pakt“
Jedino ozbiljnije skretanje s tehnokratske rute dogodilo se 2019., kada se Šefčovič kandidirao za predsjednika Slovačke uz potporu Ficove stranke Smer. U kampanji je zauzeo konzervativnije stavove, pa se izjasnio protiv posvajanja djece istospolnih parova i pustio kamere u kuhinju dok mu supruga Helena prži bečki odrezak. Analitičar Milan Nič taj potez naziva „Faustovim dogovorom“: podrška Smera u zamjenu za novu komisarsku nominaciju. Šefčovič to odbacuje, tvrdeći da „nije ušao u utrku radi trgovine dužnosničkim mjestom“.
Balansiranje između Bruxellesa i Bratislave
Iako nikad nije pristupio Smeru, Fico ga je više puta ponovno kandidirao za povjerenika. Dvojica se, kaže Šefčovič, „otvoreno dogovaraju i poštuju uloge“ – odnos je mahom profesionalan. Ficina skeptičnost prema pomaganju Ukrajini otežala je međutim Šefčovičev položaj u Bruxellesu; zastupnici su ga nakon izbora 2023. oštro ispitivali o stavu prema ratu. „Bio je ljut što itko sumnja, s obzirom na sve što je učinio za Ukrajinu“, opisuje jedan europski dužnosnik.
Najduži mandat – i novi test
U travnju 2027. Slovak će oboriti rekord po duljini službe u Komisiji. No prije toga mora zaključiti sporazum s Amerikancima: „Lako je skupljati popularnost tvrdom linijom, ali time bismo ugrozili transatlantske odnose za cijelu generaciju“, poručuje. Kritičari u više europskih prijestolnica smatraju da Bruxelles pregovara preblago, no Šefčovič uzvraća da „pragmatizam uvijek nadmašuje trgovinski rat“.
Iz sovjetske učionice do titule „gospodina rješenja“, sada je pred njim možda najteži ispit – osigurati da 15 % carine bude samo prijelazna faza, a ne uvertira u novi transatlantski sukob.
