Europske vlade sve su bliže drastičnom potezu – potpunoj zabrani otvaranja profila na društvenim mrežama za maloljetnike – no Michael O’Flaherty, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, poziva na oprez.
O’Flaherty ističe da takve mjere nisu „ni proporcionalne ni nužne” te upozorava da „postoje i drugi načini kako se može suzbiti prokletstvo uvredljivih sadržaja na internetu”. Po njemu, rasprava prečesto "odmah poseže za zabranama, a da se ne razmotre sve druge opcije", premda i djeca „imaju pravo primati informacije kao i svi ostali”.
Sve više država poseže za zabranama • Australija je krajem 2025. prva uvela zabranu otvaranja računa na platformama poput Instagrama mlađima od 16 godina. • Brazil je prošlog tjedna donio vlastite restrikcije. • U Europskoj uniji Francuska, Danska, Španjolska i Grčka rade na sličnim odlukama, svaka svojim tempom, dok dio njih zaziva i jedinstvenu uredbu na razini cijele Unije.
Zagovornici tvrde da je snižavanje dobi ključ za zaštitu tjelesnog i mentalnog zdravlja djece. Kritičari, pak, upozoravaju da zabrane često ne funkcioniraju i otvaraju pitanja privatnosti jer zahtijevaju provjeru identiteta svakog korisnika.
Primjena postojećih propisa manjkava Povjerenik podsjeća da Europska unija već ima snažan zakonodavni okvir, uključujući Digital Services Act, koji bi trebao štititi djecu od sustavnih rizika na platformama. No, primjena je, kaže, "vrlo parcijalna" i "ovisna o dobroj volji i kapacitetu pojedinih vlada", koje tu imaju "neujednačen učinak".
„Još se nismo ni približno dovoljno potrudili da osiguramo učinkovit nadzor nad platformama”, dodaje O’Flaherty. Smatra da bi se o potpunim zabranama moglo raspravljati tek kad sve druge mogućnosti budu iscrpljene: „Ne vidim puno tragova takvog truda.”
Europska komisija trenutačno analizira dodatne poteze, dok se čeka izvješće stručnog panela koje bi do ljeta trebalo sugerirati iduće korake. Dok rezultati stižu, rasprava o ravnoteži između zaštite djece i očuvanja njihovih prava na pristup informacijama postaje sve žešća.