NICE – Petodnevna Konferencija o oceanima Ujedinjenih naroda zaključena je u petak optimističnim najavama da će do rujna biti ratificiran prvi globalni „Ugovor o otvorenom moru”, ključni pravni okvir za zaštitu voda izvan nacionalnih jurisdikcija.
„Ovo je značajna pobjeda”, poručio je francuski veleposlanik za oceane Olivier Poivre d’Arvor, podsjetivši da je pregovarački maraton počeo prije 20 godina, a da je za stupanje ugovora na snagu potrebno najmanje 60 ratifikacija. Do sada ih je potvrdilo tek nekoliko desetaka država, no Kina je u Nici obećala brzu ratifikaciju, a Indonezija je to učinila „prije nekoliko sati”.
Glavni cilj sporazuma je uspostava mreže morskih zaštićenih područja (MPA) u međunarodnim vodama koje čine oko dvije trećine svjetskoga oceana. Upravo će odabir lokacija i pravila upravljanja, upozoravaju sudionici, biti sljedeća velika bitka. „Već čujem prigovore ribarskih zemalja da im se ‘ograničava ulov’, ali to je upravo ono što moramo učiniti”, rekao je jamajčanski izaslanik Dale Webber.
Nejednaka raspodjela tereta bila je lajtmotiv cijele konferencije. „Zapadne zemlje moraju učiniti više”, poručio je panamski klimatski izaslanik Juan Carlos Monterrey Gómez, podsjetivši da upravo države u razvoju trenutno prednjače u ostvarenju cilja zaštite 30 % svjetskih oceana do 2030. godine.
Najveći pljesak dobila je Francuska Polinezija, koja je objavila formiranje najvećeg MPA-a na planetu – 1,1 milijun četvornih kilometara koraljnih grebena, tropskih riba, morskih pasa i raža. Nova morska utočišta najavila su i Kolumbija, Samoa, Tanzanija te São Tomé i Príncipe.
S druge strane, europske su ambicije označene mlakima. „Naslijeđe EU-a ovdje se svodi na poruku: ‘Činite kako vam kažemo, a ne kako mi radimo’”, kritizirala je Tatiana Nuño iz mreže Seas at Risk. U EU-u je nešto više od 12 % mora formalno zaštićeno, no planove upravljanja ima tek 2 %, a strogu zaštitu manje od 1 %.
Portugal je najavio MPA oko Gorringe Ridgea, impresivnog podmorskog grebena dugačkog 180 kilometara, dok je Francuska predstavila nova ograničenja pridnenog koćarenja – odmah ocijenjena „nedovoljno ambicioznima”. Grčka je krenula u pravne procedure za prva dva morska parka.
Sjedinjene Države, pak, uopće nisu poslale delegaciju. Washington je poručio da su stavovi konferencije „u neskladu” s politikom aktualne administracije, što je Webber prokomentirao riječima: „Važna, velika zemlja, ali ipak samo jedna zemlja.”
Novac ostaje najveća kočnica. Za ispunjenje cilja „30 x 30” potrebno je 15,8 milijardi dolara godišnje, dok je sadašnje ulaganje tek 1,2 milijarde – jaz od 14,6 milijardi dolara, pokazuje analiza tvrtke Systemiq. „Pitanje je kako će se sadašnja obećanja pretočiti u konkretne akcije na terenu”, upozorio je Kristian Teleki iz organizacije Fauna & Flora.
Paralelno se širi i fronta za moratorij na dubokomorsko rudarenje; inicijativu trenutačno podržava 37 država, nasuprot SAD-u koji je izvršnom uredbom potaknuo eksploataciju morskoga dna. „Duboko more je baština čovječanstva i jedna ga država ne može jednostrano uništiti na štetu drugih”, poručio je Monterrey.
Sljedeća UN-ova Konferencija o oceanima zakazana je za 2028. u Južnoj Koreji. Do tada bi, prema nadama iz Nice, svjetski ocean napokon trebao dobiti pravnu zaštitu kakvu odavno treba.