Ljeto se bliži kraju, a s njim i povratak djece u vrtiće. Roditeljski se budžeti pritom značajno razlikuju ovisno o mjestu stanovanja: prema službenim podacima Ministarstva demografije i useljeništva za 2025., potpuno besplatan vrtić osigurano je u svega 17 hrvatskih gradova – od Belišća i Obrovca preko Umaga i Sinja pa sve do Velike Gorice. Na popisu je dosad bio i Vukovar, ali taj će grad od 1. listopada ukinuti postojeću mjeru.
Besplatni vrtić nudi se i u 32 općine, primjerice u Baški, Brodsko Moravicama, Šolti i Vrliki. Novoizabrani zadarski gradonačelnik Šime Erlić najavio je da bi se i Zadar uskoro mogao pridružiti toj skupini.
S druge strane, roditelji u općini Sibinj (Brodsko-posavska županija) plaćaju najvišu cijenu u državi – čak 226 eura mjesečno za prvo dijete. Cijena pada na 169 eura za drugo, odnosno 113 eura za treće dijete ako sva troje istodobno pohađaju vrtić.
Odmah iza Sibinja je osječko-baranjska općina Gorjani s cijenom od 199 eura za prvo, 159 eura za drugo i 127 eura za treće dijete. Na sjeveru zemlje izdvajanja su također visoka: u Varaždinskim Toplicama 150 eura, u Pregradi 138 eura, a u Krapini 136 eura.
Među četiri najveća hrvatska grada najskuplji je Osijek gdje roditelji za prvo dijete izdvajaju 84 eura (76 eura za drugo, 67 eura za treće). U Zagrebu cijena ovisi o prihodovnom razredu i kreće se od 20 do 80 eura. Split naplaćuje 80 eura za prvo, 56 eura za drugo dijete, dok je treće oslobođeno plaćanja. U Rijeci roditelji izdvajaju 70 eura, odnosno 49 eura za drugo i 28 eura za treće dijete.
Kontrast između gradova i općina u kojima vrtići ne koštaju ništa i onih gdje dostižu dvjestotinjak eura mjesečno pokazuje koliko lokalne politike utječu na svakodnevni život obitelji. Dok pojedine sredine besplatnim modelom nastoje zadržati i privući mlade obitelji, druge tek traže financijski održiva rješenja koja bi roditeljima olakšala novu pedagošku godinu.