Prvoga dana ovogodišnjeg Sa(n)jma knjige u Istri, čije je geslo „Nemiri”, u impresivnom prostoru pulskih Svetih Srca otvorena je velika retrospektiva „Sajam na oko (1995.–2025.)”. Autor izložbe, višestruko nagrađivani dizajner Mauricio Ferlin, kroz više od 300 radova sažeo je trodesetljetnu potragu manifestacije za novim, hibridnim formama predstavljanja knjige.
Izložba je nastala u partnerstvu s Arheološkim muzejem Istre, a obuhvaća plakate, scenografije, videozapise, instalacije te memorabilije koje su oblikovale vizualni identitet Sajma. Posebno su istaknuti radovi samog Ferlina – autora sanjarskog imena manifestacije i „Pufke”, njezine dobro poznate zaštitnice – ali i dizajnerska rješenja Danijela Žeželja, Alfija Klarića, Olega Šurana, Matka Plovanića, Vibora Juhasa, Ivana Doroghyja, Predraga Spasojevića i drugih.
Publika može razgledati i radove umjetnica i umjetnika koji su tijekom godina izlagali na Sajmu, među ostalima Marinu Abramović, Zlatka Boureka, Ninu Bunjevac, Tonu Stojka i Tanina Liberatorea. Time se, kako je rečeno na otvorenju, naglašava „unutarnji karakter promišljanja i kreacije” manifestacije, njezina sklonost performativnosti i stalnoj transformaciji.
Obraćajući se posjetiteljima, Ferlin je pojasnio fokus izložbe: „Moj interes u oblikovanju ove izložbe usmjeren je… prema raznim fenomenima koje smo na Sajmu osmislili, iskušali, usudili ih se implementirati.” Podsjetio je da se pulski Sajam uvijek želio odmaknuti od „puke promocije i prodaje knjiga” te otvarati prostor glazbi, filmu, kazalištu i instalacijama, čime se približio festivalskoj atmosferi.
Zahvalu za realizaciju retrospektive uputili su i ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, pulska pročelnica za kulturu Paola Orlić, direktorica Sajma Magdalena Vodopija te županijski pročelnik Vladimir Torbica, ističući „ogroman kreativni doprinos” autora.
Mauricio Ferlin (Pula, 1971.) diplomirao je dizajn u Zagrebu, a u karijeri je potpisao desetke videospotova, glazbenih izdanja, kazališnih scenografija i muzejskih postava. Retrospektiva njegova sajamskog opusa ostaje otvorena do 1. veljače 2026., nudeći rijetku priliku da se u jednome dahu vidi kako su „nemiri” i maštovite mijene trideset godina oblikovali najpoznatiji istarski festival knjige.