Washington je posljednjih mjeseci pokrenuo najžešći napad do sada na Međunarodni kazneni sud (MKS), čime dovodi u pitanje jedan od najvažnijih postignuća multilateralizma nakon Drugoga svjetskog rata.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa već je uvela ciljane sankcije glavnom tužitelju Suda i njegovim zamjenicima, šestero sudaca, jednom posebnom izvjestitelju Ujedinjenih naroda te trima nevladinim organizacijama koje pomažu istragu navodnih ratnih zločina u Pojasu Gaze. Sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, a u razmatranju su i daleko rigoroznije mjere – potpuni financijski i tehnološki embargo na Sud – koje bi ga mogle paralizirati jer bi banke, pružatelji softvera i ostali dobavljači morali prekinuti suradnju.
Takav bi potez, upozoravaju pravnici i aktivisti, imao nesagledive posljedice:
• Istrage i postupci za zločine talibana u Afganistanu te za navodna nedjela u Mjanmaru, Ukrajini i Venezueli bili bi zaustavljeni. • Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte, optužen da je orkestrirao tisuće ubojstava, mogao bi izaći na slobodu. • Tisuće žrtava masovnih zločina izgubile bi posljednju šansu za pravnu satisfakciju.
MKS je u svojih dvadeset godina izgradio povijesni arhiv zločina, potaknuo države da same gone ratne zločince i donio 11 osuđujućih presuda. Trenutačno vodi postupke protiv visokih ruskih i izraelskih dužnosnika zbog ponašanja u Ukrajini i Gazi, a zapovjednika mjanmarske vojske tereti za progon stotina tisuća Rohindža.
Unatoč ozbiljnosti prijetnje, reakcija međunarodne zajednice zasad je mlaka. Od 125 država članica Rimskog statuta tek je njih oko trećine ljetos potpisalo zajedničku izjavu u kojoj izražavaju zabrinutost zbog američkih mjera, bez najave konkretnih poteza. Europske vlade već mjesecima bezuspješno raspravljaju o pravnim instrumentima koji bi zaštitili tvrtke i pojedince u poslovanju s Sudom.
Istodobno, upravno tijelo MKS-a već gotovo godinu dana vodi istragu o navodima za seksualno zlostavljanje protiv glavnog tužitelja, ali još nije dovršilo postupak niti izradilo plan za brzo djelovanje kada rezultati istrage budu poznati.
Kritičari američkih sankcija podsjećaju na ulogu Sjedinjenih Država u uspostavi nürnberških procesa i naknadnih tribunala za bivšu Jugoslaviju, Ruandu i Sijera Leone – te ocjenjuju da Washington ovim potezom odustaje od vlastite povijesti borbe protiv nekažnjivosti. Ako se najavljene sveobuhvatne sankcije ostvare, kažu, šteta za međunarodno pravo mogla bi biti nepovratna.
