Gotovo 150 država prihvatilo je novi plan Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kojim se nastoji spriječiti multinacionalne kompanije da dobit preusmjeravaju u porezne oaze. No, ključna izmjena u odnosu na prvotni dogovor iz 2021. izuzima američke korporacijske divove od obveze plaćanja minimalnog poreza od 15 %.
Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann sporazum je nazvao „landmark decision in international tax cooperation” koja „enhances tax certainty, reduces complexity, and protects tax bases”. Washington je zadovoljstvo izrazio riječima ministra financija Scotta Bessenta, koji je postignuto opisao kao „a historic victory in preserving US sovereignty and protecting American workers and businesses from extraterritorial overreach.”
Dogovor je rezultat pregovora administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa s ostalim članicama skupine G7. Trump je još 2021. oštro napao tadašnji prijedlog, prijeteći odmaznim carinama protiv država koje bi uvele dodatne namete američkim tvrtkama. Republikanci u Kongresu tvrde da bi minimalni porez narušio konkurentnost SAD-a, pa su u lipnju ukinuli tzv. odmazni porez iz velikog zakona o porezima i potrošnji, otvarajući prostor za novo pregovaranje unutar OECD-a.
Dok pristaše sporazum vide kompromis koji štiti nacionalne interese, organizacije za poreznu transparentnost upozoravaju da se time potkopava višegodišnji međunarodni napor. Zorka Milin iz koalicije Fact Coalition upozorila je: „This deal risks nearly a decade of global progress on corporate taxation only to allow the largest, most profitable American companies to keep parking profits in tax havens.”
Izmijenjeni dogovor, tvrde kritičari, vraća utrku prema dnu jer kompanijama poput Applea i Nikea i dalje omogućuje premještanje dobiti u jurisdikcije s nultom ili vrlo niskom stopom poreza poput Bermude ili Kajmanskih otoka. Zagovornici, pak, smatraju da će i tako reduciran model pružiti veću pravnu izvjesnost te olakšati oporezivanje digitalne ekonomije.
Ostaje vidjeti hoće li ostale potpisnice u praksi provesti minimalnu stopu i hoće li pritisak civilnog društva navesti buduću američku administraciju na povratak punom obuhvatu poreznog pravila. U međuvremenu, najveće svjetske kompanije mogu odahnuti – barem dok nova pravila ne dobiju i politički epilog u Washingtonu.
